SARAJEVO - Članovi Zajedničke komisije za ljudska prava Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podržali su na sjednici tijesnom većinom, s pet glasova za, tri suzdržana glasa i jednim protiv, godišnji Izvještaj o rezultatima aktivnosti Institucije ombudsmana za ljudska prava BiH za prošlu godinu.
Članica Komisije Maja Gasal-Vražalica (DF) posebno je akcentovala slučaj Diane Zelenika (HDZ 1990), poslanika u Predstavničkom domu, čija se prijava za kršenje ljudskih prava na radnom mjestu na kojem nije bila u mogućnosti da napreduje, nije razmatrana sve dok ona nije izabrana za poslanika državnog parlamenta.
Ocijenila je da taj slučaj pokazuje da ova nezavisna institucija za zaštitu ljudskih prava ne uzima u obzir kršenje ljudskih prava, naglašavajući da se pri tome postavlja pitanje koliko je zapravo ta institucija nezavisna.
Iako su ostali članovi Komisije takođe diskutirali o ovom slučaju, neki su zamjerali dugu diskusiju o jednom slučaju budući da je u izvještaju još mnogo neriješenih prijava drugih građana.
Posebno je upozoreno na kršenje ljudskih prava osoba s invaliditetom u zemlji koja nakon rata sigurno ima, kako je kazao član Komisije Damir Arnaut (SBB), procentualno više ovih osoba nego neke druge zemlje, dodajući da je ova kategorija društva, koja je među najugroženijim, podnijela tek 66 prijava u prošloj godini.
Zbog toga je njegov stav da bi ta institucija treblo više da informiše građane o njihovim pravima i mogućnostima kako se mogu toj instituciji obraćati, a zbog iste stvari zabrinutost je izrazio i član Komisije Lazar Prodanović (SNSD) kazavši da treba razmišljati o modalitetima kako vidljivijom učiniti ovu instituciju.
Prodanović je takođe izrazio zabrinutost činjenicom da se veliki broj građana obraća Instituciji, jer tužilačke i sudske institucije u cijeloj državi krše ljudska prava.
Akcentovana je i činjenica da ova institucija nema mogućnost izricanja sankcija za nesprovođenje njenih preporuka, a ombudsman Ljubomir Sandić je pojasnio da oni samo mogu dati preporuku i u godišnjem izvještaju obavijestiti PS BiH da neka od preporuka nije ispoštovana.
Predsjedavajući Komisije Borislav Bojić (SDS) zatražio je od Institucije da dostavi Komisiji jasan pregled nesprovedenih preporuka da bi se mogao zauzeti stav o tome.
Tokom rasprave o ovom izvještaju hrvatski delegat u Domu naroda i član ove komisije Mario Karamatić (HSS) uvrijedio je Gasal-Vražalicu, jer je prilikom glasanja o izvještaju i utvrđivanja broja glasova po domovima i konstitutivnim narodima Karamatić kazao da u Komisiji nema nikoga iz reda hrvatskog naroda iz Predstavničkog doma.
Gasal-Vražalica je negodovala na ovu Karamatićevu izjavu, nakon čega je on dodao "vi iz DF-a svakako svako malo mijenjate svoje nacionalno uvjerenje".
Članica Komisije Nermina Kapetanović (SDA) upozorila je da Karamatićeve ocjene predstavljaju grubo kršenje ljudskih prava i diskriminaciju i to u Komisiji koja se bavi ljudskim pravima, nakon čega se Karamatić izvinio Gasal-Vražalici navodeći da nije mislio na nju, već na DF i da što se stranke tiče ostaje pri svom mišljenju.
Komisija nije prihvatila inicijativu poslanika Denisa Bećirovića (SDP) kojom se zadužuje Savjet ministara BiH da u 2015. godini pripremi i u parlamentarnu proceduru dostavi Prijedlog zakona o dijaspori Bosne i Hercegovine.
Bećirović je ocijenio da je ovaj zakon jedan od onih koji su BiH potrebni za ekonomsko osnaživanje zemlje budući da je bh. dijspora ekonomski potencijal države, podvukao je da takav zakon imaju zemlje regije, ali taj njegov prijedlog nije dobio potrebnu podršku.