SARAJEVO, BANJALUKA - Zakon o zaštiti domaće proizvodnje dobra je polazna osnova za pregovore sa susjednim državama kako bi bili uređeni odnosi u trgovanju, smatraju poljoprivrednici i prerađivači u BiH.
Sa druge strane, Srbija i Hrvatska ocjenjuju da zakon može narušiti dobrosusjedske odnose.
Nemanja Vasić, predsjednik Udruženja mesoprerađivača u Privrednoj komori RS, kaže da nisu tačni navodi Mladena Zirojevića, ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, da je donošenjem zakona prekršen CEFTA jer se u njemu kaže da ukoliko dođe do debalansa u spoljnotrgovinskoj razmjeni oštećena strana ima prava da uvede ove mjere uz poštovanje procedure.
"Procedura slijedi poslije donošenja zakona i onda se ide u pregovore sa zainteresovanim stranama", kaže Vasić dodajući da se ne može ići u pregovore s nečim što još nije doneseno.
Prema njegovim riječima, kad se donese zakon onda se može sa drugim zemljama vidjeti gdje se on može korigovati.
Vasić se zapitao zašto Ministarstvo, koje upozorava na nedostatke zakona, kroz amandmane ne pokuša da ga popravi.
"Mi imamo strah jer ljudi koji treba da kroz proceduru dokažu da postoji debalans već u startu govore da on ne postoji", upozorava Vasić ističući da niko u BiH ne ide u zaštitu proizvođača, već iz Ministarstva "pričaju priče o poštivanju procedura koje oni treba da sprovode".
Govoreći o deficitu, Vasić je kazao da je na tom polju situacija katastrofalna, što potvrđuju i podaci Uprave za indirektno oporezivanje, a "ministar izjavljuje da nema tolikog deficita na mesoprerađivačima".
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i farmera RS, smatra da su prijetnje Srbije i Hrvatske neosnovane jer te dvije zemlje nemaju interes da zaoštravaju trgovačke odnose s BiH pošto imaju i do 20 puta veći izvoz od uvoza.
"Ako oni nama zabrane uvoz mlijeka, mi njima možemo isto to zabraniti i onda bismo vidjeli ko je na većoj šteti", kazao je Usorac ocjenjući da se upravo zbog toga u susjednim državama pravi pritisak da bi mogli da nastave da se ponašaju kako god hoće.
Sa druge strane, ambasadori Srbije i Hrvatske u BiH upozoravaju da će usvajanje Zakona o zaštiti domaće proizvodnje BiH donijeti probleme ne samo u ekonomskim nego i u ukupnim odnosima BiH sa susjednim zemljama.
"Srbija će sigurno reagovati na usvajanje ovog zakona, ali odluka o tome još nije donesena. Da li ćemo uvesti kontramere ili nešto drugo zavisiće od odluke Vlade", rekao je Grujica Spasović, ambasador Srbije u BiH.
Spasović tvrdi da je najveći problem to što je BiH prekršila procedure CEFTA, koje predviđaju da se sporni problemi u trgovinskoj razmjeni rješavaju kontaktima i dijalogom, a ne prijekim putem, usvajanjem zakona.
"Zbog ekonomske krize izvoz iz BiH u Srbiju opao je na početku ove godine za trećinu, a iz Srbije za BiH za četvrtinu. Finansijski efekti od uvođenja carina neće biti veliki, ali će BiH donijeti probleme", zaključio je Spasović.
Ambasador Hrvatske u BiH Tonči Stančić najavljuje mjere Hrvatske, za koje kaže da ne moraju biti trgovinske.
"U kojoj mjeri će biti izražene to će biti stvar procjene naše vlade", kazao je Stančić dodajući da je usvojeni zakon produkt kratkovide politike koja će postići mali učinak i zapravo najveću štetu donijeti BiH.
"Neke zemlje su već najavile kontramjere, EU bi mogla blokirati ili usporiti pregovore o pridruživanju, a vjerovatno će biti blokiran i ulazak BiH u Svjetsku trgovinsku organizaciju", upozorava Stančić.
Objašnjava da trgovinski deficit nije mogao biti razlog za donošenje spornog zakona u bh. parlamentu.
"Već nekoliko godina zaredom izvoz iz BiH u Hrvatsku raste po većoj stopi nego uvoz iz Hrvatske. Osim toga, BiH ostvaruje suficit kod izvoza mlijeka", dodao je Stančić.
Vancarinska zaštita
Poljoprivrednici i prerađivači kažu da osim carina država ima na raspolaganju čitavu paletu mjera koje bi mogla da primijeni u zaštiti domaće proizvodnje, ali da to ne čini.
Nemanja Vasić, predsjednik Udruženja mesoprerađivača u Privrednoj komori RS, kaže da tako Srbija već tri godine zabranjuje uvoz proizvoda od goveđeg mesa iz BiH zbog kravljeg ludila, a da je poslije pojave svinjskog gripa odmah donijela odluku da zabrani uvoz svinjskog mesa iako je dokazano da bolest ne prenose životinje.
Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednih proizvođača i farmera, navodi primjer vještačkog đubriva, koje je 30 odsto skuplje u BiH nego u Hrvatskoj.
"Problem je što samo dvije firme iz Hrvatske mogu da izvoze đubrivo", kaže Usorac objašnjavajući da kada bi on želio da kupi u Hrvatskoj đubrivo, ne bi mogao da ga doveze u BiH.
Suština zakona loša
U Ministarstvu spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH kažu da neće amandmanski djelovati na Zakon o zaštiti domaće proizvodnje pošto se sa zakonom ne slažu u njegovoj samoj suštini.
Iz Kabineta ministra kažu da niko ne može da kaže da li će susjedne zemlje uvesti kontramjere, te da se ne može licitirati s tim ko bi bio više na gubitku. Još se upozorava da su industrijske firme takođe izvozne i da se treba brinuti i o njihovoj zaštiti.
U Ministarstvu kažu da BiH ima veliki deficit kao i druge zemlje u regionu i da se mora raditi da se taj deficit smanji.
Kao način za smanjenje deficita u Ministarstvu vide niz mjera koje koordinirano treba da sprovode brojne nadležne institucije.
"Ako mislite da Ministarstvo zaštitnim mjerama može popraviti deficit, onda vam moramo reći da je to vrlo loša strategija sa dugoročno lošim posljedicama", kažu u ovom ministarstvu.