BIJELjINA - Zakonom o prestanku važenja zakona o Sudu BiH, koji će u proceduru uputiti Klub poslanika Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Parlamentarnoj skupštini BiH, predviđeno je da ovaj sud prestaje sa radom u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, a nakon njegovog usvajanja svi predmeti prelaze u nadležnost entitetskih sudova.
"Nezavršene predmete, vodeći računa o stvarnoj i mjesnoj nadležnosti, preuzeće nadležni sudovi entiteta i Brčko distrikta po prestanku rada Suda. Sa završenim predmetima postupaće se u skladu sa propisima kojima se uređuje pitanje arhivske građe", navedeno je u Prijedlogu zakona, objavljenom na portalu "SNSD Info".
U obrazloženju ovog zakonskog akta podsjeća se da se nove nadležnosti institucija BiH, pored onih deset pobrojanih u članu 3.1. Ustava BiH, ne mogu pojavljivati samo voljom organa BiH, makar oni bili i zakonodavni, ako tome nije prethodila promjena Ustava, te da je, uprkos izostanku ustavne mogućnosti, odlukama visokih predstavnika kreirano pravosuđe na nivou BiH po sistemu ad hok institucija, što je išlo nametanjem zakona.
"Legalizacija nametnutih zakona putem potvrđivanja takvih zakona u neizmijenjenom tekstu od Parlamentarne skupštine BiH ne može biti ustavnopravno valjana, najmanje iz dva razloga. Prvi je što je takva 'legalizacija' bila uslovljena od donosioca zakona - visokog predstavnika, što je zapravo ucjena najvišeg zakonodavnog organa suverene države. Drugo, što donošenju zakona o ustanovljavanju nove nadležnosti za institucije BiH, nije prethodila promjena Ustava BiH, da bi time to izričito postala dodatna nadležnost države, kako glasi ustavna formulacija iz člana 3.3.(a)", podsjeća se u obrazloženju.
U tesktu se navodi da BiH, kao savezna država, ne može imati nikakva prava, ovlašćenja i nadležnosti, izvan onih izričito joj datih Ustavom kao dijelu međunarodnog ugovora, pa tako ni ovlašćenja u oblasti pravosuđa.
"Ustav BiH kao Aneks četiri Dejtonskog sporazuma ne predviđa nikakve pravosudne institucije na nivou BiH, osim Ustavnog suda. Pravosudne institucije jedne države su uvijek materija koja se obavezno reguliše ustavom. U pojedinim ustavnim sistemima, u kojima nije utvrđeno ni razrađeno pravosuđe kao nadležnost države, dato je pravo zakonodavnom organu da donosi zakone kojima će to regulisati. Upravo onako kako je to regulisano u Ustavu SAD - članom trećim da se 'sudska vlast povjerava Vrhovnom sudu i onim nižim sudovima koje Kongres /zakonodavac/ može privremeno ustanovljavati i osnivati'. Takvo ustavno ovlašćenje nema parlament BiH", navedeno je u obrazloženju.
U tekstu se ističe da je pravosudni sistem svake države pitanje koje se reguliše ustavom, te izostanak ustavnog osnova osporava legalnost i legitimnost pravosudnih institucija uspostavljenih nametnutim zakonima od visokog predstavnika.
"Smatrali smo i smatramo da je Republika Srpska postupala legalno i legitimno, raspravljajući o posljedicama djelovanja Tužilaštva i Suda BiH, kao pravosudnih institucija nepoznatih u Ustavu BiH. Oni su nametnuti zakonima visokog predstavnika i počeli da djeluju od 2004. godine. Do tada nisu postojali niti je postojao nedostatak, jer su u skladu sa Ustavom BiH i ustavima entiteta, postojali pravosudni organi na nižem - opštinskom, srednjem - okružnom i kantonalnom i vrhovnom - kao entitetski organi. Takvo je bilo i zakonodavstvo. BiH je i tada išla putem napretka, ali i stabilnosti", podsjeća se u obrazloženju.
Ističe se da intervencije visokog predstavnika i navodna pravosudna reforma nisu doprinijele međunacionalnom pomirenju, ni povjerenju, niti posebnim rezultatima u procesuiranju ratnih zločina. "Reklo bi se da je sve ispadalo suprotno od onoga što je proklamovano od visokog predstavnika i OHR-a. Nametnutim zakonima i nametnutim Sudom i Tužilaštvom, selektivnom pravdom u kojoj su ogromnom većinom kao zločinci bili određeni Srbi, kreirana je netačna slika o karakteru rata u BiH", navodi se u obrazloženju i ističe da Republika Srpska ne želi da novcem svojih građana finansira "državne" pravosudne institucije koje rade protiv interesa njenih građana, jer takve institucije kompromituju pravosudni sistem i pravdu.
Predviđeno je da zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Službenom glasniku BiH, a pravni osnov za njegovo donošenje sadržan je u članu IV. 4a) Ustava BiH, prema kojem je Parlementarna skupština BiH nadležna za donošenje zakona koji su potrebni za provođenje odluka Predsjedništva ili za vršenje funkcija Skupštine po ovom Ustavu. Za provođenje ovog zakona nisu potrebna dodatna finansijska sredstva.