BANJALUKA - Transfuziolozi bolnica i klinika širom BiH upozorili su na hroničan nedostatak zaliha krvi pojedinih krvnih grupa i apelovali na građane da se u što većem broju odazovu akcijama dobrovoljnog darivanja ove dragocjene tečnosti kako bi problem što prije bio prevaziđen i kako bi bile izbjegnute teške posljedice.
Prema njihovim riječima, najviše nedostaje krvi AB pozitivne i negativne krvne grupe, kao i B negativne.
"Iako su proljećne akcije koje smo organizovali u saradnji sa opštinskim Crvenim krstom protekle veoma dobro, u našoj bolnici trenutno imamo problem sa nedostatkom krvi AB pozitivne i negativne krvne grupe, ali i B negativne, pa bih apelovala na sve one koji mogu i žele dati krv da to učine što prije", kazala je Mirjana Vasić, načelnik Odjela za transfuziju krvi u Opštoj bolnici u Doboju.
Ona je dodala da već "tradicionalno" problemi s nedostacima krvi nastupaju u ljetnim mjesecima kada je zbog godišnjih odmora povećana frekvencija kretanja građana i više saobraćajnih nesreća.
Marija Cvjetković, šef Odjela za transfuziju u bolnici u Gradišci/Bosanskoj Gradišci, kazala je da u ovoj bolnici stanje još nije alarmantno, ali da je upozoravajuće, te da se deficit pojavio kod AB pozitivne i A negativne krvne grupe.
"Gradiška se nalazi na tranzitnom putu, pa su saobraćajne nesreća veoma česte, po pravilu već u junu počinju problemi sa nedostacima krvi, a juli i avgust, blago rečeno, su katastrofalni", kazala je Cvjetkovićeva.
Amra Odobašić, portparol Univerzitetskog kliničkog centra u Tuzli, kazala je da su zalihe krvi u ovom centru trenutno dobre, ali da se povremeno javlja nedostatak krvi B negativne krvne grupe.
"Budući da B negativnu krvnu grupu ima svega 18 odsto ljudi u BiH, sasvim je razumljivo zašto se javlja deficit. Ipak, važno je istaći da se za vrijeme ljetnih praznika rijetko dešava da krvi ima dovoljno, a upravo taj period je pred nama, pa bih pozvala sve da, ukoliko su u mogućnosti, daruju krv, jer je to jedini lijek koji se ne može proizvesti", kazala je Odobašićeva.
Gordana Guzijan, načelnik banjalučke Transfuziologije, istakla je da veliki problem predstavlja to što se ljudi u BiH zbog nesređenosti zakonskih akata u oblasti dobrovoljnog davalaštva krvi sve rjeđe odlučuju za dobrovoljno darivanje.
"Skoro 70 odsto namjenski su davatelji krvi, odnosno članovi porodice i prijatelji oboljelog kojem treba krv, a samo njih 30 odsto ne uslovljavaju kome će njihova krv biti data", kazala je Guzijanova.
Ona je istakla da je nedavno donesen Zakon o transfuziologiji RS u sklopu kojeg se trenutno izrađuju podzakonski akti koji će definisati status dobrovoljnih davalaca krvi u RS.