SARAJEVO, BANJALUKA - U bh. transfuzijskim centrima tokom posljednja dva mjeseca zalihe krvi su znatno smanjenje, a najviše nedostaju nulte krvne grupe.
Jasmina Šuvalija, zamjenik šefa Odsjeka za animaciju, organizaciju i dokumentaciju dobrovoljnih davalaca krvi u Zavodu za transfuzijsku medicinu FBiH, je kazala da su osjetno smanjenje zalihe krvi jer je tokom ljetnih mjeseci smanjen i odaziv građana za davanje te dragocjene tečnosti.
"Tokom ljeta ne rade škole, fakulteti, ljudi su na odmorima i zbog toga nema tolikog odziva građana na akcije koje se organizuju, što se momentalno održava i na zalihe", navela je Jasmina Šuvalija.
Ona je istakla da se uprkos tome Zavod snalazi i uspijeva obezbijediti dovoljne količine krvi, kako bolnicama tako i transfuzijskim centrima koji im se obrate.
"Problem je što kod nas nije dovoljno razvijena svijest građana šta zapravo dobrovoljno davanje krvi znači. Građani nisu svjesni da jedna doza krvi može spasiti nečiji život, da se krv ne može prozivesti u laboratoriji i da to upravo govori koliko je ona dragocjena", navela je Jasmina Šuvalija.
Ona je dodala da BiH u prosjeku dnevno potroši između 70 i 120 doza krvi, što je značajna količina.
Danijela Mandić, portparol Zavoda za transfuzijsku medicinu RS, je kazala da trenutno u ovom zavodu najviše nedostaje -0, +0 i +B krvna grupa.
"Imamo određene zalihe krvi, ali su smanjenje, kako zbog smanjenog broja davalaca tako i zbog povećanog broja saobraćajnih nesreća tokom ljetnih mjeseci", navela je Mandićeva.
Amra Odobašić, portparol Univerzitetskog kliničkog centra Tuzla, je kazala da imaju oskudicu za količinama krvi, ali da se to ne održava na liječenje pacijenata.
"Kao i kod svih centara smanjene su količine, jer je manje davalaca, ali ne možemo reći da nemamo krvi. Najviše nedostaju nulte grupe, s obzirom na to da u BiH između 15 i 17 odsto stanovništva ima krvnu grupu sa negativnim predznakom, što znači da je mnogo manje davalaca krvi sa ovim krvnim grupama", navela je Odobašićeva.
Prema njenim riječima, iako postoji oskudica u određenoj mjeri ne može se reći da je zbog toga otežan rad.
"Kod nas se ne može govoriti o većem broju saobraćajnih nesreća kao uzroku povećane potrošnje krvi, već prije o većem broju pacijenata koji se kod nas liječe i to unazad nekoliko godina", navela je Odobašićeva.
U mostarskoj bolnici potrebe za dragocjenom tečnošću tokom ljetnih mjeseci nisu povećanje, ali je otežano organizovanje akcija davanja krvi zbog godišnjih odmora i ljetnih praznika za đake i studente.