BANJALUKA - ŽanŽak Tatin Gurije, profesor na Univerzitetu "Fransoa Rable" iz Tura, uzeo je učešće u opsežnom i pluridiscipliniranom istraživanju i edukaciji pod nazivom "Istorija predstavljanja". Zajedno s ostalim učesnicima radi na tri časopisa "Književnost i nacija", "Istorija sveske", te "Muzikorum".
Gurije ima bogato iskustvo saradnje sa univerzitetima iz regije, naročito sa katedrom za francuski jezik u Nikšiću, koje namjerava prenijeti i u Banjaluku kako bi pomogao otvaranje istovjetne katedre i u ovom gradu.
NN: Da li je u planu popularizovanje francuskog jezika i kulture u BiH?
GURIJE: Ima već mnogo stvari koje su urađene u BiH što se tiče promocije francuskog jezika, prije svega spomenuo bih aktivnosti francuskih kulturnih centara u BiH. Smatram da će skoro otvaranje katedre za francuski jezik puno doprinijeti daljoj popularizaciji. Nakon mojih kontakata s Univerzitetom u Banjaluci konstatovao sam da ovdje postoji realna i velika želja da bude otvorena ta katedra.
NN: Da li će francuska vlada uvesti neke stipendije za studente francuskog jezika i hoće li postojati mogućnost usavršavanja studenata u Francuskoj?
GURIJE: Mi imamo raznovrsne planove koji nam omogućuju da ponudimo mnogo toga budućim studentima francuskog jezika. Francuska ambasada je pokazala spremnost da pomogne između ostalog i tako što će opremiti biblioteku na Filozofskom fakultetu katedre za francuski jezik, ali takođe i spomenutim dodjeljivanjem stipendija koje će omogućiti studentima da odu u Francusku i nauče jezik. Naš prioritet za sada je da profesori koji imaju magistarski iz francuskog jezika dođu na Univerzitet u Turu, gdje bi branili doktorske disertacije. Tako bismo stvorili kadar koji će raditi na katedri u Banjaluci.
NN: Možete li nam reći kakvo je Vaše iskustvo s osnivanjem Katedre za francuski jezik u Nikšiću?
GURIJE: Imao sam veoma pozitivno iskustvo u Nikšiću. Četiri njihova asistenta su odbranila doktorske disertacije na našem univerzitetu u Turu iz francuskog jezika i francuske književnosti i smatram da je to veliki uspjeh. Danas u Nikšiću imamo katedru koja je prilagođena bolonjskim normama, prije 15 dana bio sam tamo da pomognem kreiranje dvije godine masters studija, u okviru kojeg će studenti imati mogućnost da jedan dio svojih predavanja slušaju i polažu u Francuskoj. Pozitivno iskustvo iz Nikšića je uticalo da potpomognem otvaranju katedre za francuski jezik i u Banjaluci.
NN: Da li je struktura studija kod nas uvođenjem Bolonjskog procesa izjednačena sa strukturom studija u Francuskoj?
GURIJE: Ne vjerujem da ima razlika u strukturi, ona je sada svugdje ista. Ono što je pozitivna stvar izjednačene strukture je da će studenti nakon treće godine studija moći da se uključe u razne programe razmjena. Razlike postoje između odsjeka koji dugo postoje i onoga što nazivamo mlađim odsjecima. Međutim, ne treba smatrati da je neki odsjek koji je stvoren, stvoren kao takav zauvijek, već uvijek treba misliti o promjenama, o uvođenju novina. Svaki put kad dođe nova generacija mladih profesora možemo računati da će se dešavati neke promjene u programima.
NN: Poznato je da Francuski kulturni centar u Banjaluci i Francuski kulturni centar `Andre Marlo` u Sarajevu ostvaruju značajne kulturne programe. Da li će se osnivanjem katedre kulturna saradnja Francuske i BiH podići na viši nivo i da li će to pomoći nekim državnim institucijama?
GURIJE: Poslije prve faze, a to je otvaranje katedre, treba raditi na usidravanju katedre u život grada, u život regiona. Studenti koji će pohađati studije treba da kažu šta žele od kulturnih aktivnosti i katedra treba da bude u uskoj saradnji sa Francuskim kulturnim centrom, ali i sa lokalnim asocijacijama i udruženjima. Katedra treba da razvije politiku pozivanja raznih predavača, organizacija kulturnih aktivnosti, okruglih stolova i treba da bude u sinergiji s ostalim akterima kulturnog života i da ima dinamičan rad. Ne treba zaboraviti da francuski nije samo Francuska, francuski jezik pruža pristup jednom raznolikom svijetu i mislim da može doprinijeti otvaranju i raznolikosti u kulturnom životu. Istraživačka ekipa čiji sam direktor je pluridisciplinarna ekipa koja okuplja filozofe, književnike, istoričare umjetnosti, muzikologe i smatram da tu postoji mogućnost da se otvori saradnja između disciplina i saradnja između različitih svjetova.
NN: Vaša istraživačka ekipa objavljuje tri časopisa. Da li postoji mogućnost da na jesen ovdje počne da izlazi neki dvojezični časopis ili časopis koji bi objavljivao prevode?
GURIJE: To je naša perspektiva. Sličan projekat upravo počinjem u Crnoj Gori. Izdajemo jednu publikaciju koja će ići na dva jezika, međutim oni koji treba da iniciraju taj projekat su profesori sa univerziteta koji će raditi pri katedri.