BRISEL - Odluka o datumu početku pregovara Srbije i Evropske unije će biti, iz više razloga, vrlo teška, uz to Unija ne voli vidjeti u svom članstvu zemlju koja nema riješeno statusno pitanje. Zanemarivanje Bosne i Hercegovine nije dobro, posebno zbog mogućeg rasta ekstremizma, ali i bh. društvo mora samo reći svojim političarima reći: "Dosta je!".
- Dobije li službena Tirana zeleno svijetlo za mjesto kandidata za članstvo u EU, to bi moglo biti poticaj za druge zemlje u regiji da se počnu ponašati u stilu - ako može Albanija, može to i Makedonija i BiH - ocjenjuje u razgovoru za Radio Slobodna Evropa Rosa Balfour, analitičarka iz Evropskog centra za politiku u Briselu.
Srbija se nada datumu za otpočinjanje pregovora s EU. No, prošle sedmice na nastavku dijaloga Beograda i Prištine nije postignut dogovor o pravosuđu. Kako neke članice EU naglašavaju da žele potpuno ostvarivanja Briselskog sporazuma, pitanje je hoće li to biti teg za Srbiju.
Balfour kaže da odluku neće biti lako donjeti.
- Njemačka je posebno vrlo zahtjevna u pogledu potpune primjene Briselskog sporazuma. Istina, jedan važan zahtjev je ostvaren - održani su lokalni izbori na Kosovu, bilo je problema, incidenata, ponavljanja izbora... Konačna odluka koju je teško predvidjeti, ipak, ovisi o tome kakav će biti izvještaj visoke predstavnice za vanjsku politiku Ketrin Ešton o napretku u normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine. Naravno, može biti poteškoća, jer se u Njemačkoj vode koalicijski razgovori oko buduće vlade - rekla je ona.
Istakla je da je ovo zasjedanje važno, ne samo zbog odluke za Srbiju o određivanju datuma, već i za Albaniju, koja je u oktobru dobila pozitivno mišljenje Evropske komisije i očekuje se da će se članice EU dogovoriti o prihvaćanju Albanije kao zemlje kandidatkinje.
- Neke članice su oko toga još u dilemi. Zato, ako Evropsko vijeće donese dvije negativne odluke, to bi moglo biti loša poruka za regiju, koja je ipak uradila značajan pomak u ovoj godini. Možda će ministri pokušati donjeti jednu izbalansiranu odluku, jednu vrstu pozitivne poruke - navela je.
Odgovarajući na pitanje može li se dogoditi da Srbija dobije datum za početak pregovora, uz uslov da do kraja tih pregovora, za pet, šest ili više godina, bude morala priznati Kosovo kao nezavisnu državu, Balfour je naglasila da tako nešto EU ne može formalno reći.
- Uostalom sve članice Unije nisu priznale Kosovo kao nezavisnu državu. No, malo je vjerojatno da će EU prihvatiti kao članicu zemlju koja ima neriješeno statusno pitanje. Vrlo, vrlo je teško, da EU primi još jednu podijeljenu državu, poput Kipra. Naime, pokazalo se da članstvo u EU ne garantira rješavanje postojećih problema - tvrdi analitičarka iz Brisela.
Slobodna Evropa konstatuje da Bosna i Hercegovina ipak najviše zaostaje u odnosu na druge u regiji, te da je očito da BiH političari nisu spremni dogovoriti oko ključnih pitanja, ali da zanemarivanje BiH može imati i negativne posljedice, posebno zbog mogućeg rasta ekstremizma.
Balfour naglaša da to jeste ozbiljan i opasan problem.
- Kada je proces vizne libaralizacije počeo, BiH nije učinila gotovo ništa da primijeni reforme koje su bile potrebne za viznu liberalizaciju. Susjedi BiH su dobili viznu liberalizaciju, a kada su bosanskohercegovački političari vidjeli da se može nešto dobiti, a da se ne mora raditi, nastavili su se ponašati po tom sistemu. Građani su sada ti koji im trebaju staviti do znanja: "Ne radite u našem interesu, jer ostatak regije je uznapredovao prema Evropi". Bosanskohercegovačko društvo uočava da se pomaci nagrađuju, jer gotovo do juče, zapadni Balkan je bio na sporednom kolosjeku. Srbija očekuje datum o otpočinjanju pregovora, Kosovo je potpisalo Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, Crna Gora vodi pregovore o punopravnom članstvu, a Bosna i Herecegovina je na začelju priče. Građani moraju od svoje vlasti zahtijevati pomake naprijed prema evropskim integracijama. Pridruživanje EU je ipak još daleko na horizontu za zemlje poput Bosne i Hecegovine - zaključila je Balfour.