BANJALUKA, SARAJEVO - U Bosni i Hercegovini zasijano je tek nešto više od polovine oranica i bašta, a kad bi bilo moguće taj procenat povećati svi bismo mirnije dočekali najavljenu glad u svijetu, slažu se stručnjaci u procjenama.
Prema podacima iz Republičkog zavoda za statistiku (RZZ) RS, ukupne obradive površine u Srpskoj obuhvataju 826.508 hektara zemljišta, računajući i pašnjake, ribnjake, trstenike, voćnjake, vinograde i livade.
"Od toga, pod oranicama i baštama je 596.450 hektara. U proljetnoj sjetvi od toga je prošle godine zasijano 351.585 hektara, što je oko 59 odsto. U jesenjoj sjetvi prošle godine zasijano je 59.754 hektara, a očekuje se da će u proljetnoj sjetvi ove godine biti zasijano koliko i prošle", kažu u RZZ RS.
Prema podacima federalnog Ministarstva poljoprivrede, na području FBiH zasijano je manje od 40 odsto obradivih površina. U Ministarstvu trgovine FBiH kažu da BiH ima minimalne zalihe hrane.
"Sama BiH bi mogla da zadovolji 50 odsto svojih potreba. Stalno apelujemo da se žitaricama i uljaricama zasiju što veće površine. Direkcija za robne rezerve ima minimalne količine hrane", kaže Desnica Radivojević, ministar trgovine FBiH.
Jovo Stojčić, direktor Poljoprivrednog instituta RS, kaže da su razlozi za malu iskorištenost oranica to što je sjetva skupa, što je jedan dio površina napušten i što zemlju nema ko da obrađuje.
"Nad jednim dijelom zemljišta problem je neriješenost imovinskog statusa. A dio naši seljaci ne mogu da obrađuju jer nemaju finansijskih sredstava. Njima su sada troškovi izuzetno visoki", kaže Stojčić.
Činjenicu da se posljednjih godina konstantno smanjuju sjetvene površine, Stojčić objašnjava trendom niskih cijena žitarica. Pšenica i još neka žita su, kaže, tek prošle godine dobila pravu cijenu.
"Do tada je bila niska, iznosila je 25 feninga, pa seljak nije imao interesa da sije pšenicu. To je dovelo do pada sjetvenih površina. Ove jeseni bio je drugi problem. Seljaci nisu mogli da uđu u svoje parcele jer su bili nepovoljni vremenski uslovi u toku jeseni. Zato je zasijano mnogo manje od planiranog", kaže Stojčić.
On smatra da će veliki proizvođači, bez obzira na sve probleme, ipak izvršiti sjetvu. Bitno je, kaže, da se sada pojavio veliki interes za zemljom i da će oni koji su dobili zemljište pod koncesiju zasijati sve površine.
Stručnjaci smatraju i da je aktuelni trend proizvodnje biodizela u RS, ekološkog goriva od žitarica, negativan kad je riječ potrebnim prinosima žitarica za hranu. Stimulacije i zarada su, kažu, mnogo veći kad je u pitanju proizvodnja biodizela. UN su, povodom istraživanja koja pokazuju da planeti prijeti glad, pozvale na smanjenje proizvodnje ekološkog goriva, koje se pravi od određenih vrsta žitarica i krmnog bilja.
Dragovan Petrović, predsjednik Udruženja potrošača RS, kaže da je veliki dio stanovništva na ivici gladi, iako imamo sve resurse da možemo da živimo normalno.
"Potrebno je samo dobro planiranje i dobra preraspodjela bruto nacionalnog dohotka. Tada se ne bi dešavalo da, recimo, u 2001. godini ječmom i pšenicom bude zasijano oko 90.000 hektara zemljišta, a u 2007. godini samo 45.000", kaže Petrović.
On ističe da je očit nedostatak agrarne politike u posljednjih 17 godina. Kaže da bi i ravnomjerniji raspored bruto društvenog proizvoda (BDP) doprinio lakšem preživljavanju svih.
"Na jednoj strani imamo javnu potrošnju, na koju idu ogromno visoke plate, dok je na drugoj strani više od 70 odsto siromašnog stanovništva. Vlada RS je odlično postupila okrećući se stimulisanju poljoprivrede u ovoj godini", kaže Petrović.
Stručnjaci su se složili da BiH, kako su "Nezavisne" objavile, ukoliko ne bude izvršeno planiranje i pravilna preraspodjela dobara, a cijene nastave rasti, prijeti nestašica hrane.