SARAJEVO - Rješenje o izboru dva člana Predsjedništva BiH iz FBiH, u skladu s presudom "Sejdić i Finci", neće biti savršeno i biće učinjeno sve moguće da najmalobrojniji budu zaštićeni od nametanja izborne volje, kazao je u petak Bakir Izetbegović, zamjenik predsjednika SDA.
Iako lideri pet stranaka iz FBiH u četvrtak u Budimpešti na sastanku sa Štefanom Fileom, komesarom za proširenje EU, nisu uspjeli usaglasiti preostalo sporno pitanje o ovoj presudi da nema nametanja izborne voljne nijednom narodu, a ni ostalima, iz svih stranaka su optimistični da će dogovor u narednom periodu ipak biti postignut. Kako bi bilo riješeno preostalo sporno pitanje, naredne sedmice ekperti SDA, dva HDZ-a, SBB-a i SDP-a nastaviće razgovore u Briselu, nakon čega bi ponovo lideri razgovarali s Fileom.
"Radimo na tome da još pronađemo taj mehanizam da se ne nameće izborna volja. To nije nimalo lako jer imate presudu koja nas tjera da više ne spominjemo nikakve narode i da na taj način uspotavimo model da ipak zaštitimo najmalobrojnije birače i narode", istakao je Izetbegović, podsjetivši da su se lideri sedam najjačih stranaka u parlamentu BiH potpisivanjem izjave 1. oktobra u Briselu obavezali da će u dogovoru o presudi "Sejdić i Finci" biti ispoštovan i prinicip da se "spriječi nametanje ishoda izbornih rezultata bilo kojem konstitutivnom narodu ili ostalima".
Po Ustavu BiH, čija je izmjena naložena presudom Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, jedan, srpski, član Predsjedništva bira se iz RS, a iz FBiH jedan hrvatski i jedan bošnjački član. Uvaživši apelaciju Jevreja Jakoba Fincija i Roma Derve Sejdića, Sud u Strazburu prije četiri godine naložio je BiH brisanje ove diskriminatorske odredbe iz Ustava i naredio da se omogući da u Predsjedništvo, ali i Dom naroda parlamenta BiH mogu biti birani i pripadnici ostalih, odnosno nacionalnih manjina.
"Mehanizam koji dogovorimo sigurno neće biti savršen jer su u Predsjedništvu BiH tri stolice u koje ne mogu sjesti četvorica, odnosno iz FBiH u dvije stolice nikako ne mogu sjesti trojica", objasnio je Izetbegović.
Bez obzira na osjetljivost ovog preostalog pitanja, od kojeg zavisi konačan dogovor o sprovođenju presude, bez čega nema daljeg napretka BiH ka EU, Izetebegović je uvjeren da će u narednom periodu rješenje biti pronađeno.
"Prešli smo devet desetina puta u ispunjavanju ovog uslova. U izborima članova Predsjedništva nigdje više neće biti spominjani etniciteti", naglasio je Izetbegović.
I Zlatko Lagumdžija, predsjednik SDP-a, kazao je u petak da je njegova stranka spremna na postizanje dogovora o rješenju o izboru dva člana Predsjedništva BiH iz FBiH, koje neće biti idealno po standardima ove partije.
"Spremni smo prihvatiti i to rješenje ako će ono brže integrisati BiH u EU, ali i dodatno integrisati BiH unutar sebe", rekao je Lagudmžija, dodavši da je njegova stranka predlagala i da iz cijele BiH budu birana četiri člana Predsjedništva BiH, kako bi bila ispoštovana presuda "Sejdić i Finci", ali da je za tu incijativu sada prekasno.
Ukoliko u narednih 15 dana ne bude definitivnog dogovora, HDZ BiH najavljuje da će se ubuduće zalagati isključivo za rješavanje hrvatskog pitanja u BiH.
"Mi smo prihvatili utakmicu, da riješimo samo izbor članova Predsjedništva BiH i Doma naroda. Prihvatili smo da pitanja rješavamo po jednom građanskom modelu. Ako to ne ide, tada ćemo morati razgovarati o BiH i apsolutnoj jednakopravnosti Bošnjaka, Srba i Hrvata", izjavio je za "Anadoliju" Dragan Čović, predsjednik HDZ BiH.
Evropski komesar za proširenje, iako na sastanku u Budimpešti konačan dogovor nije postignut, izjavio je da je uočio "napredak i političku odlučnost lidera da usklade svoje pozicije".
"To je zaista potrebno i uvjeren sam da konačni dogovor još može biti postignut u nastavku konsultacija. Namjeravamo sljedeće sedmice u Briselu nastaviti s konsultacijama na nivou eksperata i, ako bude potrebno, nastaviti konsultacije u BiH, prije nego što budemo u mogućnosti ponovo se sastati u ovom sazivu", rekao je File.
Martin Raguž, lider HDZ 1990, kazao nam je da Fileov optimizam nije bez osnova jer su stranke sa sjedištem u Sarajevu (SDA, SDP i SBB) konačno pokazale spremnost da pronađu model da ubuduće jedan narod ne bira drugom narodu člana Predsjedništva BiH.
"Pomak smo i u Budimpešti napravili i politička volja postoji. Neophodno je sada usaglasiti sve detalje mehanizma koji bi garantirao da nema nametanja izborne volje ni konstitutivnim narodima ni ostalima. To nije nimalo jednostavno rješenje", ocijenio je Raguž.
Mirsad Đonlagić, potpredsjednik SBB-a, koji je takođe bio sudionik razgovora u Budimpešti, smatra da ovaj put u Mađarsku nije bio uzaludan jer su svi akteri bili konstruktivni.
"Neophodno je da pronađemo trajno, a ne privremeno rješenje, koje će onemogućiti majorizaciju bilo koga", kazao je Đonlagić.
Bolja atmosfera
Neki učesnici razgovora u Budimpešti ocijenili su da je najveći pomak to što je poboljšana atmosfera u samim pregovorima i to što su stranke sa sjedištem u Sarajevu postigle određeno jedinstvo jer se "više ne ponašaju kao rogovi u vreći".
Sve stranke u FBiH, zasad, saglasne su da u izborima za Predsjedništvo BiH ovaj entitet bude jedna izborna jedinica, da svi mogu biti kandidovani i da članovi kolektivnog šefa države budu birani direktno. No, i u SDP-u i u SBB-u kažu da je, ako ne bude dogovora, moguć povratak na prijedlog o indireknom načinu biranja.
Prinicipi prihvaćeni 1. oktobra u Briselu
1. Hitno sprovođenje presude "Sejdić i Finci" tako što će svakom građaninu BiH biti omogućeno pravo da bude biran u Predsjedništvo BiH i Dom naroda.
2. Predsjedništvo BiH činiće tri direktno izabrana člana.
3. Dva člana direktno će biti izabrana u FBiH, po modelu koji treba da bude dogovoren, treći direktno s teritorije RS. I RS i FBiH su po jedna izborna jedinica.
4. Građanin BiH registrovan za glasanje u Brčko distriktu ima pravo da glasa za člana Predsjedništva BiH ili u RS ili u FBiH.
5. Metod izbora dva člana Predsjedništva iz FBiH trebalo bi da spriječi nametanje ishoda izbornih rezultata bilo kojem konstitutivnom narodu ili ostalima.
6. Finalizacija modela za uspostavu efikasnog mehanizma koordinacije za pitanja EU, baziranog na nadležnostima navedenim u ustavima u BiH.