Pet alpinista iz BiH poginulo je, dok je dvoje spaseno tokom pokušaja uspona na Elbrus, najviši planinski vrh u Evropi i Rusiji. Kako saznaju "Nezavisne novine", u grupi planinara bili su i članovi Gorske službe spasavanja Zenica.
Tregedija koja je potresla BiH
Naime, kako prenose ruski mediji, grupa od sedam turista iz Bosne i Hercegovine ostala je zarobljena juče, 25. jula, na Elbrusu na nadmorskoj visini od približno 5.100 metara. U potragu za njima uključeno je osam spasilaca, a prema do sada dostupnim podacima, grupu penjača nisu činili profesionalci.
Teški vremenski uslovi sprečavaju spasioce da evakuišu tijela dvojice preminulih penjača, saopštila je pres-služba ruskog Ministarstva za vanredne situacije za Kabardino-Balkariju.
"Tijela dva penjača nalaze se na sedlu planine Elbrus na nadmorskoj visini od 5.350 metara", navodi se u poruci.
Pročitajte još:
Poznata imena preživjelih na Elbrusu, evakuacija tijela obustavljena: U grupi i Zeničani (VIDEO)
Iako zbog svoje infrastrukture privlači hiljade penjača, ova planina poznata je po ekstremnim uslovima zbog kojih važi za jednu od najopasnijih na svijetu.
Šta je zapravo Elbrus?
Elbrus je kavkaski div i najviši planinski vrh ne samo Rusije, već i cijele Evrope. Sa impresivnom nadmorskom visinom od 5.642 metra, ponosno nosi titulu jednog od "Sedam vrhova" (Seven Summits), liste najviših planina na svakom od sedam kontinenata.
U geološkom smislu, Elbrus je usnuli stratovulkan sa dva prepoznatljiva vrha, zapadnim (višim) i istočnim (5.621 metar), dok su njegove padine okovane stotinama kvadratnih kilometara vječnog leda i sa preko dvadeset ogromnih glečera.
Zašto Elbrus odnosi toliko života?
Iako u alpinističkim krugovima ne slovi za tehnički najzahtjevniju planinu, uspon standardnom južnom rutom većim dijelom ne zahtijeva vertikalno penjanje, korištenje užadi na stijenama ili napredne alpinističke vještine, Elbrus svake godine odnese desetine života. Zbog čega?
Glavni razlog leži u prividnoj lakoći pristupa koja stvara smrtonosnu zamku. Na južnoj strani planine izgrađen je sistem žičara koji penjače može dovesti do visine od čak 3.800 metara (do poznatih "Bureta" - Garabaši stanice). Takođe, komercijalne ekspedicije često koriste "ratrake" (sniježne mašine) koje mogu prevesti alpiniste i do 4.700 metara nadmorske visine, prenosi Klix.ba.
Takva infrastruktura privlači ogroman broj amatera i turista koji planinu potcijenjuju, krećući u pohod bez adekvatne fizičke spreme, aklimatizacije i svijesti o stvarnim opasnostima.
Vrijeme se mijenja za nekoliko minuta
Ono što Elbrus čini jednom od najsmrtonosnijih planina na svijetu jeste surova kombinacija nekoliko ključnih faktora, a prije svega ekstremne mikroklime. Vrijeme na Kavkazu poznato je po tome što se može promijeniti u roku od svega nekoliko minuta, pa se potpuno vedro i sunčano jutro ekstremno brzo pretvara u razornu snježnu oluju.
Na visinama iznad 5.000 metara nju prate orkanski vjetrovi čija brzina redovno premašuje 100 km/h, dok temperature padaju i do -30 stepeni Celzijusa. U takvim uslovima smrzotine nastaju za nekoliko minuta, a tijelo rapidno gubi neophodnu toplotu.
Visinska bolest kao tihi neprijatelj
Kada oluja udari, oblaci, snijeg i magla stapaju se u takozvani sindrom "whiteout" ili potpunu bjelinu u kojoj je nemoguće razaznati nebo od tla. Penjači tada u panici gube orijentaciju, a skretanje sa sigurne staze makar i nekoliko metara često vodi ravno u zone sa dubokim i skrivenim glečerskim pukotinama. Dodatni, i nerijetko presudan problem, jeste visinska bolest.
Zašto je spasavanje na Elbrusu izuzetno teško?
Na visini iznad 5.000 metara nivo kisika je drastično niži, a zbog brze vožnje žičarama i "ratracima" do visinskih kampova, mnoga tijela nemaju vremena da se prilagode. Nedostatak kiseonika tada izaziva tešku konfuziju i gubitak snage, a u ekstremnim slučajevima i edem mozga ili pluća, što penjače u potpunosti onemogućava da samostalno hodaju i pobjegnu od nadolazeće oluje.
Kada se ovi faktori spoje spasavanje postaje gotovo nemoguća misija.
Zbog orkanskih vjetrova i slabe vidljivosti, helikopteri ne mogu letjeti, a spasioci na terenu rizikuju sopstvene živote, te evakuacija onih koji ostanu zarobljeni u "zoni smrti" mora čekati smirivanje oluje.
Elbrus i ranije u ovom mjesecu odnio živote
Prema pisanju ruskih medija, i 19. jula tokom penjanja na Elbrus poginuo je dječak (11), a njegov otac je tada teško povrijeđen.
Spasioci su pronašli žrtvu i tijelo već 19. jula, ali je zbog mraka evakuacija morala biti odložena do sljedećeg jutra.
Takođe, početkom jula, turista iz Sankt Peterburga je pao sa visine od 5.100 metara i nije preživio prilikom penjanja na Elbrus.