BiH

Zašto još nije gotov jedinstveni izborni informacioni sistem?

Zašto još nije gotov jedinstveni izborni informacioni sistem?
Foto: Anadolija/Arhiva | Zašto još nije gotov jedinstveni izborni informacioni sistem?
Uroš Vukić

SARAJEVO - Iako je Centralna izborna komisija izradu jedinstvenog izbornog informacionog sistema počela još 2010. godine, taj posao, kako tvrde revizori, još nije okončan.

"Za realizaciju ovog projekta odobrena su sredstva u ukupnoj vrijednosti od 3.255.147 KM, koji je odobren za period 2010-2012. godina. I poslije 10 godina od odobravanja sredstava za realizaciju ovog projekta, isti nije okončan", navodi se u revizorskom izvještaju Centralne izborne komisije BiH za 2020. godinu.

Ipak, u Centralnoj izbornoj komisiji BiH s druge strane tvrde da formulacija revizora nije tačna te da je taj sistem "uspostavljen, ali nije nadograđen" jer jedna banjalučka firma nije ispoštovala ugovor koji je na kraju morao biti raskinut.

"CIK će u ovoj godini nastaviti s tim poslom. Jedinstveni izborni informacioni sistem je uspostavljen, ali nije nadograđen i to je problem, ali CIK nije mogao uticati na to. Firma koja je preuzela obavezu nadogradnje to nije uradila, ugovor je raskinut i tražićemo drugog izvođača", rekao je Željko Bakalar, predsjednik CIK-a, za "Nezavisne novine".

I revizori navode da je Centralna izborna komisija BiH zaključila ugovor čija je realizacija na molbu izvođača prolongirana te da je na kraju taj ugovor za nadogradnju jedinstvenog izbornog informacionog sistema raskinut, ali bez naplate bilo kakvih penala.

"Imajući u vidu činjenicu da dobavljač nije ispunio ugovorene obaveze u ugovorenom roku, čak ni nakon niza produženja rokova za implementaciju, kao i činjenicu da su ugovorom definisana postupanja u slučaju propusta i neispunjavanja obaveza, nejasno je zašto CIK ni u jednom trenutku nije pokušao aktivirati ugovorene penale, nego se odlučio na raskid ugovora", naveli su revizori, dodajući da je raskid tog ugovora samo dodatno zakomplikovao i usložnio situaciju u pogledu okončanja cijelog projekta.

Još jedan projekat koji već tri godine CIK ne uspijeva da privede kraju je i geoinformacioni sistem (GIS), i to iz razloga što ne uspijeva da preuzme podatke o biračkim mjestima u Republici Srpskoj. Što se tiče ovog sistema, CIK je još 2018. godine preuzeo softver s licencama čija je vrijednost 323.505 KM i preuzeo podatke o biračkim mjestima u Federaciji BiH i Brčko distriktu koji već mogu da se koriste, međutim zvaničan stav Republike Srpske je da te podatke neće dostaviti besplatno.

"To je dovedeno do finalizacije, ali Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske ne želi da ustupi CIK-u podatke, odnosno fizičke lokacije biračkih mjesta, pozivajući se na zaključak Vlade Republike Srpske da se za to mora platiti određena taksa koja iznosi više od 100.000 KM", rekao je Bakalar, dodajući da i pored više urgencija i prema RUGIPP-u i Vladi Republike Srpske to još nije okončano.

Ipak, revizori tvrde da je Centralna izborna komisija BiH nabavku softvera izvršila bez prethodnog analiziranja svih aspekata koji mogu da utiču na nabavku i stavljanje u upotrebu GIS-a.

Izneseni komentari su privatna mišljenja autora i ne odražavaju stavove redakcije Nezavisnih novina.

Promocija

Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Marketing tim / 20.09.2021 08:24

Sarajevo – U organizaciji MFC-a (Microfinance Centre), od 14. do 16. septembra, održana je 23. konferencija pod naslovom „Pandemijski restart“. Na konferenciji je aktivno sudjelovalo Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH – AMFI.

AMFI BiH | Na 23. MFC konferenciji AMFI uputio poziv za podršku pristupu fondovima

Na međunarodnoj virtuelnoj konferenciji u 40 sesija učestvovalo je 100 govornika. Konferencija je poslužila kao sjajna platforma za razmjenu znanja i iskustava predstavnika institucija i organizacija iz sektora mikrofinansiranja, kao i regulatora i kreatora politika, iz čak 36 zemalja.

U fokusu konferencije je bila digitalizacija i zeleno (eko) mikrofinansiranje, od globalnih do regionalnih  trendova, dok je poseban osvrt dat na preovladavanje pandemijske krize i kreiranje novih poslovnih modela u ovom sektoru.

Stabilnost sektora

Predsjednica AMFI-ja i članica Odbora MFC-a, Elma Zukić, na panelu za Balkan i Istočnu Evropu, kojim je otvoren prvi dan trodnevne konferencije, govorila je o izazovima poslovanja mikrokreditnog sektora u BiH u vrijeme ekonomske krize s kojom se naša zemlja suočila uslijed posljedica pandemije COVID-19, te o mjerama koje je sektor primjenio kako bi održao poslovanje ali i zaštitio interese svojih klijenata.

„Ponosno mogu istaći kako je tokom pandemije mikrokreditni sektor u BiH održao stabilnost, gdje je, u skladu sa odlukama i preporukama regulatora, proaktivnim pristupom novonastaloj situaciji, odnosno individualnim rješenjima za svakog klijenta zadržan kontinuitet u poslovanju“, izjavila je Zukić.

U panel diskusiji, pored drugih učesnika, sudjelovala je i predstavnica zakonodavne vlasti iz BiH, Snježana Rudić, pomoćnica ministra finansija RS-a, koja je predstavila poduzete aktivnosti sa aspekta podrške vlasti BiH i RS-a ovom sektoru, te naglasila važnost formiranja Garantnog fonda RS-a, kao snažne podrške u periodu pandemije klijentima i organizacijama mikrokreditnog sektora.

Vrlo interesantne informacije o budućim ulaganjima Evropske unije u zemlje Zapadnog Balkana, iznio je Roberto Estelles Colom, ispred Evropske komisije. Kazao je kako se u narednih sedam godina očekuju investicijska ulaganja u iznosu od 9 milijardi EUR-a, naravno uz ispunjenje određenih preduslova.

Ove investicije će donijeti nove garancije za Zapadni Balkan i podizanje ulaganja u iznosu od 20 milijardi EUR-a, što uključuje javnu infrastrukturu i privatni sektor. Ovaj ekonomski investicijski plan ima šest velikih prioriteta: transport, clean (čista) energija, zelene i digitalne transformacije, kompetencije privatnog sektora te razvoj ženskog poduzetništva.

„Na konferenciji smo zatražili podršku ka pristupu BiH fondovima mikrokreditnog sektora, posebno u oblastima zelenog finansiranja, ženskog poduzetništva, digitalne transformacije društva ali i finansijske uključenosti najpotrebnijim kategorijama građana, stoga smo izrazili spremnost da Udruženje mikrokreditnih organizacija u BiH - AMFI i sektor mikrokreditiranja uz znanje, iskustvo i spremnost daju punu podršku realizaciji navedenog”, pojasnila je Zukić podsjetivši kako BiH, između ostalog,  nije iskoristila mogućnost pristupa EaSI fondu (Program Evropske unije za zapošljavanje i društvene inovacije), koji ubrzo i ističe.

Jedan od zaključaka konferencije je da će mikrofinansiranje naći svoj put u ovom vrlo dinamičnom periodu promjena, uz eksponencijalni rast primjene tehnologija vodeći računa o potrebama klijenata. Period pandemije je upravo ukazao na potrebe snažne finansijske inkluzije, uz naglasak da je finansijska sredstva potrebno učiniti dostupnim za sve građane.

Najavljena konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH

Predstavnici mikrokreditnog sektora u BiH aktivno su predstavili postignuća u oblasti zelenog mikrofinasiranja, jačanja digitalnih poslovnih vještina klijenata ali i u digitalnoj transformaciji finansijskog sektora sa fokusom na mikrokreditiranje.

Učešće na godišnjoj konferenciji Mikrofinansijskog centra - MFC-a, čijih 113 članica pruža odgovorne mikrofinansijske usluge za gotovo dva miliona klijenata u zemljama Evrope, Azije ali i šire, bilo je prilika i da se najavi velika online konferencija o mikrokreditnom sektoru u BiH „Novo doba za mikrofinansijski sektor u BiH“, koja će se održati u novembru, a na kojoj će se razgovarati o finansijskoj pismenosti, razvojnim perspektivama sektora, upotrebi novih tehnologija, te o razvoju zelenog mikrofinansiranja u BiH.

Najčitanije