SARAJEVO Više od 50 institucija u BiH dobile su dopise u kojima se traži da ustupe podatke koji mogu biti od koristi u istraživanju Komisiji za ispitivanje stradanja Srba, Hrvata, Bošnjaka, Jeverja i ostalih građana Sarajeva od 1992. do 1995. godine. Potvrdio je ovo juče Cvjetko Savić, predsjednik Komisije, dodajući da je u završnoj fazi i istraživački projekat koji će biti osnova za rad Komisije na konkretnim istraživanjima stradanja ljudi tokom rata u Sarajevu.
`Potpuno je razumljivo da članovi udruženja nestalih lica nemaju strpljenja, jer godinama čekaju informacije o stradnju članova svojih porodica. Međutim, ova početna faza bila je neophodna da se ispune uslovi za rad Komisije. Očekujem da će predstojeći proces istraživanja ići znatno bržim tempom`, kazao je Savić. Ističe da je Savjet ministara u odluci o formiranju Komisije za Sarajevo naložio institucijama koje raspolažu podacima potrebnim za istraživanje - da ih ustupe.
`Vlada RS već je naložila MUP-u RS, Birou Vlade za saradnju sa Hagom, Kancelariji za traženje nestalih RS i ostalim nadležnim institucijama da nam dostave te podatke. Očekujemo da će vođeni ovim primjerom to učiniti i ostale vlade u BiH, kao i tužilaštva`, kazao je Savić, naglasivši da su iz Komisije uputili dopise i nevladinim organizacijama da im dostave potrebnu dokumentaciju i tako ubrzaju rad na istraživanju.
`Podaci koje dobijemo biće predmet provjere`, dodaje Savić. Iako je Savjet ministara BiH odobrio 340.000 KM za rad Komisije za Sarajevo, Savić ističe da još nisu potrošili nijednu marku, jer sredstva nisu bila operativna.
`Često upoređuju rad ove komisije sa radom Komisije za Srebrenicu. Tada je novac obezbijeđivan preko noći, očekujem da će i u ovom slučaju biti ažurniji i time olakšati rad Komisije za Sarajevo, koja je osnovana prije pet mjeseci`, kazao je Savić. Komisija za Sarajevo formirana je 15. juna ove godine, iako je bh. parlament zaključak o njenom osnivanju donio prije više od dvije godine. Komisija ima rok od godinu da završi posao.