SARAJEVO - Odgovorni za nezakonitu dodjelu nekoliko hiljada državljanstava BiH u diplomatsko-konzularnim predstavništvima naše zemlje u Njemačkoj vjerovatno neće biti procesuirani, jer su počinjena krivična djela ušla u zastaru.
Potvrdio je ovo Vjekoslav Vuković, predsjedavajući Državne komisije za reviziju odluka o naturalizaciji.
"Državljanstva u Berlinu, Bonu, Štutgartu i Minhenu dodjeljivana su u periodu od 1992. do1995. godine osobama koje nemaju nikakve stvarne veze s BiH. Na naš javni poziv da dostave dokumentaciju na osnovu koje su primljeni u državljanstvo, od 4.000 naturaliziranih javilo se samo 15 osoba. To je dokaz da oni nemaju nikakve stvarne veze s BiH. Neki od njih su dobijali državljanstva 1993. godine po propisima koje su doneseni 1994. godine, a djeca od dvije godine potpisivala su izjave o lojalnosti BiH. Odgovorni za ove malverzacije vjerovatno neće odgovarati zbog zastare", rekao je Vuković.
Tužilaštvo BiH ranije je analiziralo 367 nezakonito dodijeljenih državljanstava. Krivična prijava za kršenje zakona nije podnesena ni protiv jedne osobe, jer je za dio nastupila zastara, a pojedinci su i amnestirani.
U ambasadi i konzulatima u Njemačkoj dodijeljeno je najviše državljanstava osobama porijeklom iz bivše SFRJ. Komisija za reviziju odluka o naturalizaciji o tome je izvjestila parlament BiH, zatraživši smjernice o svom daljem radu.
"Veliki broj državljana s prostora bivše Jugoslavije dobio je državljanstvo BiH, iako nemaju stvarne veze s našom zemljom. Pošto se radi o velikom broju osoba, tražili smo smjernice od parlamenta šta da učinimo. Na uzorku od 5.000 dodijeljnih državljanstava napravili smo istraživanje koliko ih ima i u CIPS-ovim bazama došli do podataka da 3.600 osoba nema nikakve naše dokumente. To je veliki problem, kao i činjenica da odgovorni za to mogu izbjeći procesuiranje zbog zastara", rekao je Vuković.
Grubešić: Svaki slučaj posebno analizirati
U Tužilaštvu BiH nisu željeli potvrditi da će državni dužnosnici koji su dodjeljivali državljanstva u DKP u Njemačkoj izbjeći krivično gonjenje.
"Ne možemo generalno govoriti o ovoj pojavi. Moramo svaki slučaj posebno analizirati, kako bismo mogli dati konačni sud", kazao je Boris Grubešić, glasnogovornik Tužilaštva BiH.