SARAJEVO - Zdravu hranu moći će kupovati samo bogati sve dok vlasti u BiH ne shvate značaj proizvodnje organske hrane i ne povećaju podsticaje, ističu proizvođači zdrave hrane koji su se juče okupili na Sajmu "Agrofood" u Sarajevu.
Kažu da proizvodnja organske hrane u Bosni i Hercegovini ima perspektivu i može da otvara radna mjesta. Napominju da je proizvodnja skupa pa su zato cijene ovih proizvoda više, ali bi bile prihvatljivije za građane kada bi država pomagala.
"Imali smo prošle godine podsticaje za certifikaciju organske hrane, ali ih nema u ovoj godini. Analiza samo jednog proizvoda košta 300 KM. Zdravu hranu kupuju samo bogati i stranci. Obični ljudi nemaju novca za zdravu hranu. Jedino ako su bolesni, izdvoje novac i kupe. Proizvodnja je skupa i zato naš ajvar košta osam KM, a u prodavnici ga je moguće naći za tri KM. Trebaju ili podsticaji nama ili veće plate radnicima", rekao je Rizalija Hasanspahić, koji u selu Vladičići, kod Goražda, prerađuje voće i povrće.
Naglasio je da posla ima, te da iduće godine planira izvoziti, napraviti dodatne objekte i zaposliti dva radnika, dok će se supruga i on moći konačno odjaviti sa Biroa.
Radinka Despotović, suvlasnica firme "Bimed" Bijeljina, kaže da se pčelarstvom bave 35 godina, imaju četiri zaposlena radnika i dvije vlastite prodavnice, te da bi uz veće podsticaje imali i više zaposlenih.
"Niko u državi ne vodi računa o pčelarstvu. Ne znaju koliko su pčele značajne za proizvodnju hrane. Prije rata smo bili kooperanti ljubljanske 'Medike'. Sada toga više nema. Podsticaji su toliki da bi čovjek razmislio da li da to prihvati", dodaje Despotovićeva.
Kemal Cigura iz "Bionature" Breza, koja proizvodi brašno, tjesteninu i pahuljice, ističe da bi uključivanje države dok ne bude postignut određeni nivo proizvodnje doprinijelo većoj proizvodnji zdrave hrane, što bi moglo popraviti ekonomsku sliku zemlje.
Fahir Alibabić iz Bihaća proizvodi ljekovita ulja i tvrdi da se od tog posla može živjeti, nije komplikovan i ne traži velika sredstva, a proizvođača bi bilo više kada bi vlasti prepoznale ovaj vid proizvodnje.
Sead Jeleč, član Skupštine asocijacije "Organsko" u BiH, kazao je da u BiH ima oko 150 certifikovanih proizvođača organske hrane. Ističe da ima podsticaja entiteta, ali su nedovoljni i potrebno je da se svi nivoi vlasti uključe. Jeleč upozorava da je malo prirodnih resursa iskorišteno i uglavnom se radi na proizvodnji povrća i ljekobilja.
"Ovo ima perspektivu, ali problem je slaba kupovna moć stanovništva i zato većina kupuje jeftiniju hranu. Proizvođači imaju problem s plasmanom proizvoda. Jedan od izlaza je plasman na strano tržište, ali veliki kupci traže velike količine. Problem je i ugurati se na police tržnih centara", rekao je Jeleč.
Istakao je da Republika Srpska ima Zakon o organskoj proizvodnji, a Federacija BiH je u fazi donošenja. Jeleč kaže da entiteti pomažu domaćoj certifikacijskoj kući, sa čijim znakom bh. proizvođači mogu izvoziti, kako bi cijena certifikacije bila niža, te da pomažu proizvođače koji ponude projekte, ali nedovoljno.
Samira Katica Arnautović iz Organizacionog odbora manifestacije "Agrofood", koji će u Centru "Skenderija" biti otvoren do 20. decembra, rekla je da na nivou BiH mora postojati certificirana laboratorija boljeg izvoza.
"Prošle godine je velika pošiljka meda za EU tržište bila vraćena sa slovenačke granice. Nisu htjeli primiti nešto što je kontrolisano van granica zemlje porijekla. Kontrola je rađena u Zagrebu", dodala je Arnautovićeva.
Pejo Janjić iz Ministarstva poljoprivrede FBiH kazao je da ove godine nisu podsticali organsku proizvodnju jer je budžet smanjen.
Najavio je da će u narednom periodu ova proizvodnja zauzeti značajnije mjesto i krenuti u veću ekspanziju s obzirom na to da je u pripremi zakon i niz pravilnika koji će urediti ovu oblast koja će ući u sistem podsticaja.
Loša zdravstvena slika građana
Zdravstvena slika stanovništva u BiH može biti popravljena samo ako više pažnje posvete zdravoj ishrani, istakao je Slaviša Mijović iz Udruženja nutricionista Sarajevo na jučerašnjem Sajmu zdrave hrane.
"Čak 53 odsto građana u BiH umire od kardiovaskularnih bolesti, koje su direktna posljedica nezdrave ishrane, a više od 60 odsto osoba je gojazno. Svako treće dijete je debelo, a svako peto gojazno. Sve češće se kod djece javlja dijabetes dva i visok krvni pritisak, što su tipične staračke bolesti. To je sve posljedica nezdrave ishrane", upozorio je Mijović.