MOSTAR - Predsjedništvo SDA zaključilo je danas da u Mostaru treba tragati za rješenjem koje će biti na tragu prelaznog mostarskog statuta, a to je šest opština, odnosno ponovna podjela grada na Neretvi.
Nakon sjednice Predsjedništva SDA održane u Mostaru, predsjednik stranke Sulejman Tihić rekao je da će o problemu ovog grada nastaviti da razgovara i sa predsjednikom HDZ-a BiH Draganom Čovićem.
Tihić smatra da vraćanje na staro u Mostaru ne znači podjelu grada, već se na taj način nastoji pronaći rješenje kako svi da budu ravnopravni.
''Ne mislimo da je u pitanju podjela, već čisti račun i jasni odnosi. I u Sarajevu imamo četiri opštine i Gradsko vijeće, gdje to dosta dobro funkcioniše'', rekao je Tihić.
On je rekao da je SDA opredijeljena da se ispoštuje odluka Ustavnog suda BiH vezana za mostarski statut.
''SDA neće pristati na rješenja koja znače ili mogu dovesti do ostvarenja politike 'Mostar - hrvatski stolni grad'. Mostar može i treba da bude grad svih svojih stanovnika - Bošnjaka, Hrvata, Srba i ostalih. Za takav Mostar se SDA bori'', zaključak je Predsjedništva SDA.
Tihić je rekao da SDA traži da se za Srebrenicu utvrdi poseban status, kao što je to urađeno sa Mostarom i distriktom Brčko.
"Zahtijevamo da se svim građanima Srebrenice - Bošnjacima, Srbima, Hrvatima i ostalim koji su 1991. godine imali prebivalište u Srebrenici - trajno omogući da mogu glasati za srebreničke organe vlasti, bez obzira na sadašnje mjesto prebivališta'', rekao je Tihić.
On je naveo da je to najmanje što se može učiniti da se ispravi nepravda u Srebrenici.
Tihić kaže da je SDA iznenađena stavom ambasadora Ruske Federacije Aleksandra Bocan-Harčenka, koji se otvoreno svrstao na stranu političara koji negiraju ili minimiziraju genocid u Srebrenici.
Problemi u vezi sa mostarskim statutom, koji je 2004. donio visoki predstavnik Pedi Ešdaun, ponovo su otvoreni kada je Ustavni sud BiH proglasio nevažećim određene dijelove ovog statuta koji se odnose na izbor vijećnika u Gradsko vijeće, jer je do sada sa svakog od šest gradskih područja biran jednak broj vijećnika - po tri, bez obzira na broj stanovnika, pa je tako bošnjački glas vrijedio kao tri hrvatska.