BANJALUKA - Uvođenje zelenih tehnologija i izbacivanje fosilnih izvora energije nije samo ekološko, nego i jedno od najvažnijih bezbjednosnih pitanja.
Većina ljudi vjerovatno ne zna da je NATO još 1969. godine prepoznao ekološke izazove kao ozbiljan bezbjednosni problem. Tada je fokus bio na zbrinjavanju otpadnih materija, problemima zbog zagađenja vazduha i poboljšanju zdravstvene zaštite, ali vremenom se fokus sve više usmjeravao na globalno zagrijavanje. Osim očiglednih bezbjednosnih problema koje klimatske promjene donose, poput migracija stanovništva i sve težeg pristupa pitkoj vodi, one imaju i komponentu koja se odnosi na energetsku bezbjednost i decentralizaciju izvora snabdijevanja i proizvodnje energenata.
Rat u Ukrajini je pokazao kako energetika može igrati ključnu ulogu u vođenju vojnih operacija. Rusko bombardovanje ukrajinskih termo i hidro centrala ozbiljno je ugrozilo ne samo civilno stanovništvo i normalan život u velikim urbanim centrima, nego i proizvodnju i distribuciju oružja, municije i drugih vojnih potrepština za potrebe odbrane Ukrajine. S druge strane, ukrajinsko uništavanje ruskih rafinerija i skladišta goriva dovelo je ne samo do poskupljenja goriva za rusko stanovništvo i ozbiljnih logističkih izazova za rusku vojsku, nego i do poteškoća za rusku ekonomiju. Naime, Rusija je, prema procjenama eksperata, ostala bez 15 odsto kapaciteta prerade nafta i naftnih derivata, što ju je prisililo da veliki dio sirove nafte plasira na otvorenim tržištima, što je ne samo smanjilo prihode za rusku ekonomiju, jer sirova nafta ima znatno manju dodanu vrijednost od derivata, nego i dovelo do pada cijena sirove nafte zbog veće ponude i zasićenja tržišta, što dodatno smanjuje prihode Rusije.
Ukrajina je u proteklih godinu dana značajno povećala instalaciju vjetroparkova i solarnih parkova, a u narednih godinu dana, prema izjavama ukrajinskih zvaničnika, postojeće kapacitete planiraju udvostručiti. Prvi put u svojoj istoriji Ukrajina proizvodi više energije iz obnovljivih izvora u odnosu na fosilna i nuklearna postrojenja. U ovom trenutku Ukrajini nije prioritet ekologija, nego energetska bezbjednost, a vjetroparkovi i solarne elektrane su decentralizovan sistem koji je teže uništiti, a postrojenja se lakše popravljaju nakon ruskih bombardovanja.
Ukrajinski eksperti procjenjuju da će biti potrebno do godinu dana da se ponovo osposobe neke od pogođenih termocentrala kanibalizacijom opreme iz zatvorenih evropskih termopostrojenja, dok se zelena postrojenja u Ukrajini često osposobe istog dana nakon bombardovanja.
BiH najveći dio svoje energije i dalje dobija iz termoelektrana, što takođe može biti potencijalan bezbjednosni problem. I velika hidropostrojenja su potencijalne vojne mete, što je takođe pokazao rat u Ukrajini, zbog čega BiH treba da razmišlja o proširenju malih energetskih postrojenja. BiH ima velike potencijale za izgradnju solarnih parkova na jugu zemlje, gdje ima mnogo sunčanih dana, a ima i veliki broj visoravni koje su pogodne za vjetroparkove. Procjenjuje se da bi BiH mogla potpuno preorijentisati proizvodnju energije na zelena postrojenja. Uz domaću proizvodnju, BiH bi trebalo da izgradi i nove dalekovode da poveže decentralizovana postrojenja u jedan sistem, kao i da se dodatnim interkonektorima priključi na panevropsku mrežu.
Osim izgradnje zelenih postrojenja, BiH treba da razmišlja i o proširivanju gasne infrastrukture kao srednjeročno rješenje dok se ne izgrade zeleni kapaciteti. BiH je jedna od nekoliko zemalja koja je u potpunosti ovisna o ruskim izvorima gasa. Projekti poput "Južne interkonekcije" bi trebalo da pomognu da BiH dobije alternativni izvor, kako bi izbjegla eventualne političke pritiske koji mogu uticati na njenu bezbjednost.
BiH ima velike šanse da uz pomoć EU i međunarodnih kreditora značajno proširi svoja zelena postrojenja, čime može ne samo pomoći smanjenju efekata klimatskih promjena, nego i značajno poboljšati bezbjednost.
(Objavljivanje ovog teksta dijelom je finansirano grantom Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država (Department of State). Mišljenja, nalazi i zaključci koji su ovdje navedeni pripadaju autorima i ne odražavaju nužno mišljenja, nalaze i zaključke Ministarstva spoljnih poslova Sjedinjenih Američkih Država.) plus logo
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.