DOBOJ - Bez pokretanja štrajka mi ne možemo skrenuti pažnju na probleme u "Željeznicama RS", koje se iz teške situacije izvlače preko leđa radnika, poručio je Zlatko Marin, predsjednik Štrajkačkog odbora ŽRS.
Generalni štrajk u ovom preduzeću počeo je u petak u sedam časova, a, prema Marinovim riječima, trajaće do ispunjenja zahtjeva radnika.
"Zahtijevamo isplatu regresa za 2009. i 2010. godinu i zaostale plate, a primili smo platu za januar bez toplog obroka", kazao je Marin, dodajući da će radnici tražiti i pokretanje odgovornosti za ljude koji su doveli firmu u ovakvo stanje.
On je istakao da je razlog za novi štrajk kršenje sporazuma koji su 15. februara potpisali Štrajkački odbor, Uprava ŽRS i Vlada RS.
Od 24. maja kada je najavljen štrajk, predstavnici šest sindikalnih organizacija održali su dva sastanka s Upravom ŽRS, te jedan sastanak u Ministarstvu saobraćaja i veza, navodi Marin, a na oba sastanka im je rečeno da novca za isplatu radničkih primanja trenutno nema.
"U posljednje vrijeme imamo porast prevoza, više se radi, a manje ima para, znači problem je i u Upravi", kazao je Marin, napominjući da se ne zna gdje novac odlazi, te da niko ne vodi računa o tome.
On smatra da samim tim što je Vlada RS većinski vlasnik, i postavlja Nadzorni odbor koji imenuje menadžment, svi zajednički snose odgovornost za stanje u ŽRS.
Sindikalci su od Vlade RS tražili i da se sačini program zbrinjavanja viška radnika, jer je očigledno da ih ima, ali, kako kaže Marin, po tom pitanju ništa nije urađeno.
"Čak smo dobili zvaničnu informaciju na sastanku s Upravom da je od potpisivanja sporazuma do dolaska novog generalnog direktora primljeno 66 ljudi i ništa nije napravljeno da se preduzeće stabilizuje", navodi Marin.
Dragan Savanović, generalni direktor ŽRS, izjavio je da je uzrok teškom stanju u preduzeću "strašan debalans prihoda i rashoda", mnoga prava su data radnicima, koja nisu nezakonita, ali nema realnih izvora za ostvarenje.
Na sastanku sa sindikalcima, kazao je Savanović, pokušao je da im predloži dugoročno rješavanje problema, međutim, oni to nisu prihvatili, jer im je "dogorjelo do nokata" i nije realno da tako dugo čekaju rješenja.
"Sigurno nema uslova da se izmire obaveze prema radnicima, kolike su, u jednom danu, ili u narednih 15 dana ili mjesec. Pitanje je da li mogu biti izmirene u naredne četiri godine", naveo je Savanović.
Direktna šteta od štrajka biće velika, kaže Savanović, a indirektna može biti nesaglediva, jer postoje ugovori sa privrednicima o prevozu robe.
On je naveo da Štrajkački odbor nije prihvatio prijedlog Uprave ŽRS za minimum procesa rada tokom štrajka, te odredio sopstveni po kojem radi.
Vlada RS prihvatila je prijedlog Uprave ŽRS o minimumu procesa rada, koji nalaže saobraćanje 28 putničkih i 30 teretnih vozova, dok Štrajkački odbor primjenjuje režim saobraćaja sa 28 putničkih i 16 teretnih vozova.
U Štrajkačkom odboru navode da prijedlog Uprave predviđa saobraćanje 70 procenata vozova, što ne predstavlja minimum procesa rada, te da su štrajkači "dali šest teretnih vozova više nego tokom prethodnog štrajka".
"Na svim pravcima ostavili smo po trasu, odnosno po dva voza da se privreda može zadovoljiti, da ne dođe do gašenja nekih preduzeća, a smatramo da je sasvim dovoljno za održavanje preduzeća. Svjesni smo da to nije dovoljno za pun kapacitet rada tih preduzeća, ali izvinjavamo se komintentima, nismo imali drugi način da skrenemo pažnju na nas", kazao je Zlatko Marin, predsjednik Štrajkačkog odbora.