SARAJEVO - Proces evopskih intregracija BiH nije tehnička priča nego je to duboki politički proces u kojem entiteti imaju dominantnu ulogu.
Kazala je ovo danas Željka Cvijanović, ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS, nakon sastanka sa šefovima misija EU i ambasadorima država članica Evropske unije.
Na susretu koji je u Sarajevu organizovao Peter Sorensen, specijalni predstavnik EU u BiH, Cvijanovićeva je pozvana kao gost govornik te je iznijela viđenje RS o integracijama BiH prema EU.
"Mi ne sporimo da u BiH postoji jedna adresa koja komunicira prema EU. To nije problem. Moguće je da BiH prema vani govori 'jednim glasom', ali to ne mogu da budu nastupi pojedinaca, nego prethodno usaglašen stav i zato insistiramo na efikasnom mehanizmu koordinacije. Suština cjelokupnog procesa evropskih integracija je usklađivanje zakonodavstva sa standardima EU. Svi nivoi vlasti moraju i da kapacitiraju strukturu, koja će moći da obavlja te poslove", kazala je Cvijanovićeva istakavši da će većinu posla morati odraditi entiteti.
Cvijanovićeva je na sastanku predstavila plan RS na koji način može da se izađe iz svih blokada u kojima se BiH nalazi.
"Prezentovala sam ideju RS o ministarskim konferencijama, kao određenim tijelima koja bi funkcionisala u okviru procesa evropskih integracija u različitim sektorima, te bila na usluzi svima u BiH i omogućila da se sva pitanja sektorskog karaktera puno lakše, brže i normalnije dogovaraju i na kraju budu usvojena", kazala je Cvijanovićeva.
Istakla je da je slično rađeno i prilikom ispunjavanja zakona za liberalizaciju viznog režima.
Ona je na danšnjem sastanku ukazala i na problem koji je BiH čitav niz godina imala sa IPA fondovima, a koji je kulminirao 2011. godine.
Cvijanovićeva je dodala da je, da bi bili izbjegnuti problemi koji su postojali ranije, predložila da bude uveden mehanizam da budu podržani projekti od nivoa vlasti koji obavljaju najveći dio aktivnosti u procesu integracija, odnosno da podrška projektima iz IPA fondova treba da bude srazmjerna ulozi koju neko igra u procesu integracija.
"Kada pogledate kako stvari stoje u okviru Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, vidite da 75 odsto stvari otpada na entitete. Njihova je obaveza u ispunjavanju ili primjeni ovih sporazuma. Ako smo mi ti koji trebamo da vršimo 75 odsto obaveza, onda bi 75 odsto podrške kroz IPA fondove trebalo da bude upućeno onome ko će obavljati te aktivnosti", pojasnila je Cvijanovićeva.
Navodeći da ostaje da se vidi da li će to biti uvaženo, ona je rekla da je to platforma na kojoj će nastupati Srpska, tražeći da svi projekti i stvari koje su bitne za život građana, koje će pomoći da bude promovisan proces evropskih integracija, treba da odu tamo gdje im je mjesto, odnosno da ta pomoć treba da bude upućena onima koji će i obavljati najveći broj aktivnosti.
Naglasivši da su njeni sagovornici reagovali veoma pozitivno na njeno izlaganje, Cvijanovićeva je rekla da se percepcija sigurno mijenja na način da su sada svi svjesni da je proces evropskih integracija proces koji ne može da vodi samo jedan nivo vlasti.
Ona je naglasila da je na današnjem sastanku rekla da u BiH nikada nije vladala euforija kada je riječ o evropskom procesu, za razliku od nekih država u okruženju, gdje su evropske integracije bile u samom vrhu, ako ne i prvo pitanje u političkoj agendi vlada.
"U BiH to nije bio slučaj, jer smo stalno doživljavali taj proces kao određeno mjesto za manipulaciju, za pokušaj centralizacije. Taj proces nikad nije bio dovoljno ispromovisan, možda i zbog toga što nismo znali ko bi radio koji dio posla", kazala je Cvijanovićeva.
Ona se nada da se sad polako dolazi do nečega što je koncept kojim će tačno biti precizirano ko šta radi i šta su čije obaveze i na koji način će funkcionisati taj mehanizam.
"Moj prijedlog je da svaki nivo vlasti izradi svoj akcioni plan za provođenje određenih obaveza u procesu integracija. Suština cjelokupnog procesa evropskih integracija je usklađivanje zakonodavstva sa standardima EU. Svi nivoi vlasti moraju i da kapacitiraju strukturu, koja će moći da obavlja te poslove", navela je Cvijanovićeva.
Ona smatra da bi, uz Direkciju za evropske integracije BiH, trebalo uspostaviti koordinirajuća tijela na ostalim nivoima - entitetima, Brčko distriktu, kantonima, koja bi činila mehanizam koordinacije.
"Polazeći od pretpostavke i činjenice da će u ovoj decentralizovanoj državi svako morati da obavlja svoj dio posla iskoristila sam priliku da predstavim šta je sve Srpska uradila u proteklih četiri do pet godina, otkako funkcionišu i popunjene su strukture za evropske integracije u okviru ministarstava i Narodne skupštine Srpske", navela je Cvijanovićeva i dodala da je to dobar koncept, koji je moguće primjeniti i na nivou Vlade Federacije BiH i drugim nivoima vlasti u BiH.