BANJALUKA - Prijedlog zakona o policiji i unutrašnjim poslovima u RS-u, koji je po drugi put razmatran u Narodnoj skupštini RS-a, izazvao je oštre polemike između poslanika opozicije i pozicije.
Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Dragan Lukač izjavio je danas da je opozicija u Narodnoj skupštini Srpske u svojim navodima u vezi sa Zakonom o policiji i unutrašnjim poslovima pokazala elementarno nepoznavanje policijskih poslova i ovlaštenja.
"Takva ovlaštenja su oduvijek postojala od kada je policije, i u bivšem sistemu, a i sada. Izneseni stavovi nemaju veze sa materijom koja se obrađuje u zakonu", rekao je Lukač novinarima tokom skupštinske pauze.
On je istakao da je većina ovlaštenja koja je predviđena ovim zakonom prepisana iz ranijih zakona Srpske i bivše Jugoslavije.
Lukač je pojasnio da jedino što je novo u ovom zakonu jeste dio koji se odnosi na prikupljanje obavještenja, koja su jasno određena.
"Pa zar policiji treba oduzeti mogućnost da razgovara i prikuplja obavještenja o učinjenom krivičnom djelu ili prekršaju. Kako to `stručnjaci` misle da policija završi policijski posao ako nema mogućnost da prikuplja obavještenja i razgovara sa građanima", zapitao je Lukač.
Lukač je zapitao i kako će policija okončati posao ako ne može da privede lice za koje smatra da je počinilac krivičnog djela.
On je rekao da svi navodi i komentari opozicije predstavljaju političku priču, dodajući da ga najviše čude u tom pravcu komentari predsjednika Odbora Narodne skupštine Srpske za bezbjednost Milanka Mihajilice, koji bi po prirodi te funkcije trebalo da zna mnogo više o materiji koju ovaj zakon tretira.
Lukač je rekao da ga čude navodi Mihajilice i ostalih opoziconara o ovlaštenjima koje ovaj zakon daje predsjedniku Republike, te je pojasnio da je predsjednik Republike vrhovni komandant u uslovima neposredne ili proglašene ratne opasnosti i da kao takav mora imati informacije o bezbjednosti.
"Čovjek koji vodi Odbor za bezbjednost mora da pazi na svaku izgovorenu riječ, jer ima svoju težinu", naveo je Lukač.
Za navode opozicije da policija ne može privremeno oduzimati predmete bez naredbe suda, Lukač je rekao da bi to značilo da policajac ukoliko zaustavi lice koje narušava javni red i mir, a koje kod sebe ima pištolj ili nož, ne može oduzeti te predmete, nego mora prvo da ide u sud i traži naredbu za to.
Opozicija je iznijela više zamjerki na ovaj zakon, navodeći da je to sistemski zakon koji treba da ide po redovnoj proceduri, a ne po hitnom postupku, kao i to da su ovim aktom data prevelika ovlaštenja predsjedniku Republike, da je u koliziji sa Zakonom o krivičnom postupku, kao i nekim evropskim poveljama.
Stavovi opozicije
Poslanik PDP-a Branislav Borenović kaže da su tražili da se zakon ne razmatra po hitnom postupku, te da je „kreiran sa nekim zadnjim namjerama“.
I za NDP je neprihvatljiv predloženi zakon, čiji poslanik Dragan Čavić ističe da je povećan broj ovlaštenja u odnosu na raniji zakon, a "novina je mogućnost policije za prikupljanje obavještenja".
“Zakon traži doradu, smatra Čavić, dok šef Kluba poslanika SDS-a Vukota Govedarica iz SDS –a ističe da je ministar policije RS-a branio i raniji zakon, iako je opozicija ukazivala neke neprihvatljve odredbe.
“Vlast u RS-u se pretvara u režim, a režim živi u strahu i zato im valjda treba ovaj zakon”, ustvrdio je Govedarica.
Poslanik Srpske radikalne stranke Republike Srpske Milanko Mihajilica smatra da je Prijedlog zakona o policiji i unutrašnjim poslovima trebalo razmatrati u redovnoj proceduri i sačekati da bude objavljen popis iz 2013. godine. Mihajilica je dodao da predsjednik Republike Srpske ne bi trebalo da kontroliše rad Ministarstva unutrašnjih poslova /MUP/, već samo da daje smjernice za rad ovog ministarstva.
"Predsjednik Republike treba da bude informisan o radu MUP-a, ali da kontroliše rad MUP-a, a posebno da donosi odluke iz oblasti bezbjednosti, o čemu MUP treba da obavještava predsjednika Republike, treba brisati", smatra Mihajilica.
Poslanik PDP-a Dragan Galić rekao je da će objedinjavanjem dva zakona u jedan biti poboljšana efikasnost i rad policije Republike Srpske.
On je istakao da nacionalna zastupljenost treba da bude prisutna na cijeloj teritoriji BiH, jer postoje kantoni u kojima nema nijednog radnika iz reda srpskog naroda.
Da je ovaj zakon trebalo razmatrati u redovnoj proceduri smatra i poslanik Partije ujedinjenih penzionera Ilija Stevančević.
On je rekao da privođenje lica ne bi trebalo da traje duže od 12 časova, te da je potrebno promijeniti odredbu od 24 časa kako je predviđeno ovim prijedlogom zakona.
Bratić: Treba regulisati nacionalni debalans u policiji RS
Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Senad Bratić ocijenio je da je ovaj prijedlog zakona kvalitetniji i bolje osmišljen kada je riječ o nacionalnoj zastupljenosti u odnosu na onaj koji je usvojen krajem prošle godine, a koji je vraćen u ponovnu proceduru.
Bratić je naveo da trenutno stanje nacionalne zastupljenosti od pet odsto Bošnjaka i jedan ostao Hrvata u policiji nije dopustiva, odnosno da taj nacionalni debalans treba što prije regulisati.
On je najavio da će Klub poslanika "Domovine" amandmanski djelovati u dijelu zakona koji se odnosi na zakletvu policijskih službenika, odnosno da se ugradi u zakletvi da će štititi i ustavno uređenje BiH, a ne samo Republike Srpske. Šef Kluba poslanika SNSD-a Radovan Višković kaže da za tu stranku odrednica o nacionalnoj zastupljenosti u MUP-u RS-a po posljednjem popisu, nije sporna, jer je u skladu s Ustavom RS-a. Na moguće najave da će Klub Bošnjaka staviti veto i na ovaj zakon o policiji, Višković kaže da ostaje da se vidi kakva će biti dalja procedura, ali očekuje da će u konačnici zakon stupiti na snagu.
Čavić: Realna situacija drugačija nego 1991
Poslanik NDP Dragan Čavić rekao je da je realna situacija danas mnogo drugačija u odnosu na 1991. godinu i da mu nije jasno konstantno insistiranje na etničkom sastavu u Ministarstvu unutrašnjih poslova i upravnim organizacijama prema popisu iz te godine.
"Nije moguće da u Prijedoru bude od policijskih pripadnika 44 odsto Bošnjaka, kako je bilo 1991. godine. Jednostavno nije realno, jer rat je proizveo posljedice i one su takve kakve jesu", rekao je Čavić tokom rasprave o Prijedlogu zakona o policiji i unutrašnjim poslovima po hitnom postupku.
Čavić je istakao da ne treba biti diskriminacije i da Bošnjaci i Hrvati treba da budu zastupljeni u institucijama Srpske, ali da, takođe, i u kantonima treba da budu zastupljeni Srbi.
Poslanik Koalicije "Domovina" Murvet Barjaktarević smatra da bi nacionalna zastupljenost Bošnjaka u MUP-u Srpske i prema novom popisu iz 2013. godine bila mnogo bolja nego što je trenutna situacija.
"Po novom popisu biće sigurno 700 do 800 Bošnjaka u MUP-u Srpske", rekao je Barjaktarević.
On je naglasio da se mora poštovati posljednji objavljen popis, kako je predviđeno i Ustavom Srpske, te da će nakon objavljivanja novog popisa biti potrebno mijenjati i Ustav.
"Mora se poštovati popis i stvarno stanje i u Republici Srpskoj i FBiH", rekao je Barjaktarević.
Poslanik SDS-a Nedeljko Glamočak rekao je da je ovaj zakon trebalo razmatrati u redovnoj proceduri, te da bi se na taj način dočekalo i objavljivanje rezultata popisa iz 2013. godine.
On je rekao da je predsjednik Republike Srpske i ranije imao ustavna ovlaštenja i mogućnost da dobija informacije iz oblasti bezbjednosti, te da ne vidi razlog zašto se ovim zakonom to posebno izdvaja i daje mu da je "vrhovni komandant policije".
Glamočak je rekao da ovaj zakon predviđa transformaciju Visoke škole unutrašnjih poslova u fakultet, ali da mu nije jasno na koji način će ta transformacija biti izvršena, kako i kada će se to desiti, šta će biti sa kadrovima i slično.