BANJALUKA - Pedesetjednogodišnji Munib Puškar iz Sanskog Mosta je prvi pacijent iz Srednjobosanskog kantona koji je nakon što je doživio infarkt prebačen u banjalučki Klinički centar, gdje su mu doktori ugradnjom stenta spasli život.
Ovo je primjer kako u budućnosti treba raditi kada su u pitanju ovakvi slučajevi jer je najbitnije spasti čovjekov život i ne gledati da li je pacijent iz FBiH ili iz RS, poručuju u Kliničkom centru.
Puškar je u četvrtak oko 16 časova popodne osjetio jak bol u vratu, rukama i u srednjem dijelu grudi, nakon čega je pozvao svoju suprugu koja je bila na poslu da ga vozi bolnicu.
"Pravio sam suprugi palačinke kada sam osjetio taj bol, koji se ne može opisati koliko je bio intenzivan. Kada sam došao u bolnicu u Sanski Most, naši doktori su me posavjetovali da idem u Banjaluku, koja mi je bila najbliža. Čim smo stigli, preuzeo me tim ljekara Kliničkog centra na čelu sa doktorom Srdićem, nakon čega se sve brzo završilo jer zahvat nije puno trajao i nije bolan", priča Puškar.
On je istakao da je neizmjerno zahvalan čitavom osoblju Kliničkog centra, koje je pokazalo veliki profesionalizam i sposobnost.
"Mogu sa sigurnošću da kažem da doktora kao ovdje nema nigdje, odlično se osjećam, jedem normalno. Mislim da se nikada neću moći zahvaliti ovim doktorima", kazao je Puškar.
Svetozar Srdić, interventni kardiolog, koji je primio Puškara i izvršio zahvat, kazao je da je čitav zahvat trajao 55 minuta.
"Suština kod liječenja akutnog infarkta miokarda je da pacijent što prije bude dopremljen do Kliničkog centra i najmanje je bitno da li će pacijent iz Sanskog Mosta biti dovezen u Banjaluku ili negdje u FBiH, već samo treba gledati da što prije stigne, što je u ovom slučaju i urađeno", naveo je Srdić.
On je naveo da bi bilo idealno da pacijent stigne za 90 minuta od kada dobije bolove, a za šta je potrebno stalno obrazovati stanovništvo da znaju kada treba da zatraže pomoć doktora.
"Ako se javi jak i intenzivan bol u sredini grudi i počne da se širi prema vratu, vilici, lijevoj ruci ili leđima, tada građani treba da se jave Hitnoj pomoći. Najčešće ne znaju da prepoznaju kada treba da pozovu doktora ili dolaze hitno kada to i nije potrebnmo i kada nema nikave opasnosti", kazao je Srdić.
On je pojasnio da je akutni infarkt miokarda zapušenje arterije, gdje se u taj suženi dio arterije ugrađuje stent, koji izgleda kao metalna armaturna mrežica koja uspostavlja protok kroz arteriju i rješava to zapušenje.
"Mi smo prošle godine ugradili 500 stentova, što je više od svih ostalih centara u BiH, i Mostara i Sarajeva i Tuzle", kazao je Srdić.