BANJALUKA - Ministar pravde Republike Srpske Gorana Zlatković naglašava da je prednacrt zakona o platama zaposlenih u pravosudnim institucijama u završnoj fazi, dok se usvajanje Akcionog plana za provođenje strategije borbe protiv korupcije očekuje u januaru.
Zlatkovićeva u intervjuu Srni ocjenjuje da je Ministarstvo ostvarilo sve planirane programske zadatke, među kojima su i usvajanje Zakona o registraciji poslovnih subjekata, izmjena i dopuna Krivičnog zakona, te izmjena i dopuna Zakona o parničnom postupku.
"U stvaranju povoljnog poslovnog ambijenta Zakon o registraciji poslovnih subjekata uvodi jednošalterski sistem, koji podrazumijeva završetak registracije za tri dana", pojašnjava ona.
Novi subjekat u registraciji je Agencija za posredničke, informatičke i finansijske usluge, a takođe je novina to što su osnivači oslobođeni sudske takse i znatno su smanjeni i troškovi notarskih usluga za sačinjavanje osnivačkih akata.
Zlatkovićeva smatra da će izmjene Krivičnog zakona, u pogledu povrede osnovnih prava radnika i zatvorskih kazni za poslodavce koji krše prava iz radnog odnosa, djelovati preventivno i da će svaki poslodavac voditi računa da ne dođe pod udar ovih zakonskih odredaba.
Ona ukazuje i na izmjene i dopune ovog zakona u pogledu krivičnih djela trgovine ljudima i povezanih krivičnih djela - u vezi sa provođenjem Preporuka Komiteta UN protiv mučenja i usaglašavanjem sa krivičnopravnom Konvencijom o korupciji i njenim dodatnim protokolom i Džender centra o primjeni Zakona o zaštiti od nasilja u porodici.
"Kada je riječ o izmjenama i dopunama Zakona o parničnom postupku, prvi put se uvodi standard razumnog roka, koji podrazumijeva da stranka dobije sudsku odluku u roku koji se očekuje, cijeneći složenost predmeta u svakom konkretnom slučaju", navodi Zlatkovićeva.
Ukoliko ne bude ispoštovan rok, stranka ima pravo na satisfakciju koja se ogleda u nematerijalnoj šteti, koju određuje Ustavni sud BiH ili Sud za ljudska prava u Strazburu, bez obzira na ishod spora.
Ona smatra da će odredba, prema kojoj drugostepeni sud može samo jednom ukinuti prvostepenu presudu, uticati da se ispoštuje razuman rok, jer je u protivnom Vlada Republike Srpske obavezna da stranci, koja uloži apelaciju, po odluci Ustavnog suda BiH ili Suda u Strazburu, isplati odgovarajući iznos nematerijalne štete.
Prema njenom mišljenju, institut rješavanja spornog pravnog pitanja, kojim se Vrhovni sud Republike Srpske obavezuje da u roku od 60 dana zauzme stav po određenim pravmim pitanjima u predmetima osnovnih sudova, ima cilj da ujednači sudsku praksu i neće ugroziti nezavisnost i samostalnost sudova i sudija.
Kada je riječ o toku strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa, Zlatkovićeva ističe da se posebna pažnja mora posvetiti ulozi Visokog sudskog i tužilačkog savjeta, jer su sazreli uslovi da sudije na svim nivoima vlasti imenuje nezavisno tijelo, sastavljeno prvenstveno od sudija i predstavnika profesionalne zajednice.
"Što se tiče tužilaca, oni imaju samostalnost uređenu zakonom, ali su ipak stranka u postupku i ne mogu učestvovati u izboru sudija, zbog čega smatramo da je prihvatljivo da glavne tužioce i njihove zamjenike bira odgovarajući zakonodavni organ", pojašnjava Zlatkovićeva.
Ona ukazuje i na neminovnost brisanja člana 7 važećeg Zakona o sudu BiH, koji se odnosi na njegovu krivičnu nadležnost u Zakonu o sudovima BiH, jer je njegova primjena u praksi imala katstrofalne posljedice, što potvrđuje i nedavna odluka Suda BiH u "slučaju Budimir", kada se oglasio nenadležnim u momentu odluke o potvrđivanju optužnice.
"Moramo imati u vidu činjenicu da je sud prije toga donio odluku za određivanje pritvora za aktere u ovom slučaju, a da se u ranijim slučajevima, kada se očekivalo da sud donese osuđujuću ili oslobađajuću presudu pri samom kraju procesa, oglašavao nenadležnim.
Činjenica je da nijedna zemlja EU nema ovakvu odredbu i ona je neodrživa. Pri tome moramo imati u vidu činjenicu da Sud BiH odlučuje u prvom stepenu za krivična djela propisana Krivičnim zakonom BiH", navodi Zlatkovićeva.
Ona napominje da predstavnici Republike Srpske nisu prihvatili donošenje posebnog Zakona o Apelacionom sudu, ali da se zalažu da se po žalbi na prvostpenu odluku odlučuje na objektivan način, s obzirom na to da je postojeće rješenje, prema kojem predsjednik suda obrazuje Apelaciono vijeće po svom nahođenju - neodrživo.
"Ovakva odredba ima negativne implikacije u predmetima ratnih zločina zato što u sudu nema dovoljno sudija zastupljenih iz sva tri konstitutivna naroda. Potrebno je ispoštovati Konvenciju o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, prema kojoj svako ko je odlukom suda osuđen za krivično djelo ima pravo da njegovu osudu ili kaznu preispita viši sud", navodi Zlatkovićeva.
Ona žali što se u pogledu nepravilne retroaktivne primjene Krivičnog zakona BiH čekala odluka Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Maktouf i Damjanović protiv BiH", iako su predstavnici Srpske upozoravali da o ovom pitanju postoje jasna pravila međunarodnog i domaćeg prava.
"Sud BiH i Ustavni sud BiH napravili su veliku nepravdu, koju u nekim slučajevima nije moguće ni otkloniti, ali je u svakom slučaju potrebno stvoriti pravne instrumente koji će omogućiti svim osuđenim licima ponavljanje postupka i primjenu Krivičnog zakona koji je važio u vrijeme izvršenja krivičnih djela", navodi Zlatkovićeva i napominje: "Ozbiljne primjedbe upućujemo i na rad Tužilaštva BiH, zbog selektivne primjene u procesuiranju ratnih zločina, pravne kvalifikacije krivičnih djela, a posebno zbog neprocesuiranja nekih krivičnih djela iz oblasti ratnih zločina, organizovanog kriminala i najtežih oblika privrednog kriminala".
Kada je riječ o aktivnostima Ministarstva u narednoj godini, Zlatkovićeva kaže da će o programu rada biti riječi u prvom tromjesečju naredne godine, s obzirom na to da i narodni poslanici daju prijedloge za donošenje određenih zakona.
Ona navodi da se trenutno ozbiljne primjedbe upućuju na zakonsko rješenje o stečajnom postupku, zbog čega se razmišlja o ozbiljnim intervencijama, a možda i potpuno novom zakonu.
Akcioni plan za provođenje Strategije borbe protiv korupcije od 2013. do 2017. godine biće i realizovan tako da se nakon prve dvije godine vrši njegova revizija za preostale dvije godine.
"Tim planom predviđaju se i nosioci aktivnosti za svaku mjeru, vrijeme očekivane realizacije, kao i indikatori uspjeha koji će pomoći pri evaluaciji svake od mjera, odnosno dinamike ispunjenja strateškog cilja", zaključuje ministar Gorana Zlatković.