BANJALUKA, SARAJEVO - Slučaj policajca Dušana Jankovića, koji je u bjekstvu nakon što mu je izrečena presuda od 27 godina robije zbog ratnog zločina, pokazatelj je loše sudske prakse Suda BiH, smatraju u Udruženju Prijedorčanki "Izvor", preživjele žrtve i njihove porodice.
Naime, nakon izricanja presude četvorici bivših prijedorskih policajaca zbog strijeljanja civila na Korićanskim stijenama, Janković, koji je bivši komandir Stanice javne bezbjednosti Prijedor, nalazi se u bjekstvu, a upravo zbog toga što je pušten da se brani sa slobode. Janković je svoje nepojavljivanje na sudu, preko svog advokata, obrazložio "kvarom na autu, koji mu se desio na putu ka Sudu BiH".
Za Jankovićem je raspisana Interpolova potjernica, a policijske snage u BiH već danima bezuspješno tragaju za njim. Zvanične potvrde ima li bilo kakvog traga od njega u nedjelju nismo dobili iz MUP-a RS i Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) jer se nadležni nisu javljali na telefone.
Edin Ramulić, potpredsjednik Udruženja Prijedorčanki "Izvor", kaže da su žrtve i porodice ubijenih prestravljene od ovakvih sudskih odluka, jer se veliki broj žrtava vratio u Prijedor i iz tog grada ide svjedočiti u Sarajevo.
"Prvo se nađu sa njima oči u oči u sudnici i nakon nekog vremena se sretnu sa optuženima na ulici, a postupak još nije završen. Takvi ljudi su stalna prijetnja. Janković ima veoma jake veze i nije mu teško da se sakrije. On je prije svega opasan čovjek", naglašava Ramulić, napominjući da je ovo samo jedan u nizu slučajeva da optuženik pobjegne.
On je podsjetio da je u toku još pet postupaka protiv bivših policajaca Interventnog voda Policijske stanice iz Prijedora, te izrazio zabrinutost da se sa njima ne desi isto kao sa Jankovićem. Iz ovog udruženja su poručili da ovo treba da bude zadnji optuženik u BiH koji je pobjegao zbog omogućavanja odbrane sa slobode.
Prije Jankovićevog bijega još dvojica osuđenih za ratni zločin su zloupotrijebili mogućnost da se brane sa slobode koju im je dopustio Sud BiH. Momir Savić je presudom Suda BiH proglašen krivim za ratne zločine počinjene nad Bošnjacima na području Višegrada i osuđen na 17 godina zatvora, dok je Mirko Todorović zbog zločina nad Bošnjacima u Bratuncu osuđen na 13 godina robije. Zbog bijega Jankovića, Savića i Todorovića do sada niko nije odgovarao.
Tužilaštvo i Sud BiH jedni sa drugih prebacuju odgovornost za puštanje na slobodu. Iz Tužilaštva ističu da uvijek traže određivanje pritvora, dok Sud o tome na kraju odlučuje.
"Mi smo u slučaju Jankovića ulagali žalbe zbog teškog krivičnog djela za koje se tereti, ali je to sada sve do Suda BiH", kazao je Boris Grubešić, portparol Tužilaštva BiH, napominjući da je do sada bilo desetak ovakvih slučajeva.
U Sudu BiH, međutim, tvrde da samo dosljedno primjenjuju i poštuju zakone države i međunarodne konvencije, uvažavajući prava i odbrane i tužilaštva.
"To uključuje i poštivanje domaćeg Zakona o krivičnom postupku, koji ne predviđa mogućnost obaveznog određivanja pritvora po osnovu činjenice da se optuženom sudi za najteže krivično djelo, niti je to jedan od osnova za određivanje pritvora prije izricanja presude. Sud je dužan postupati u granicama takvog zakona. Svi osnovi za određivanje pritvora koji postoje u zakonu moraju se cijeniti ponaosob, u svjetlu konkretih činjenica i u skladu s prijedlozima stranaka", saopšteno je iz Suda BiH, uz naznaku da za Jankovića nije zatražen pritvor zbog mogućnosti bijega.
Želimir Barić, predsjednik Vrhovnog suda RS, objašnjava da je najnovijim izmjenama Krivičnog zakona predviđeno da optuženi može biti pušten iz pritvora uz obavezu da se redovno javlja u policiju, da preda isprave, ali da, s obzirom na to da može imati isprave susjedne zemlje, to može biti zloupotrijebljeno.
"Teoretski, optuženi može imati tri pasoša i može bez problema da prođe, ali evo, to je čist primjer kako ta mjera javljanja može da se zloupotrijebi. Ovo je krajnja mjera koja se koristi", objašnjava Barić.
Nedavno su, podsjećamo, i Galib Hadžić i Nijaz Hodžić, optuženi za ratni zločin na području Brčkog, pušteni na slobodu, nakon što su se izjasnili da nisu krivi ni po jednoj tački optužnice koja ih tereti za zločine protiv zarobljenih civila i ratnih zarobljenika srpske nacionalnosti iz Bukvika, počinjene tokom 1992. i 1993. godine.
Advokat Predrag Radulović smatra da, ako ne postoje objektivni razlozi da optuženi neće "minirati" suđenje, ne smije mu biti uskraćivana sloboda, te napominje da je svako nevin dok se ne dokaže suprotno.
"U slučaju Jankovića je od događaja prošlo 17 godina, tako da njegovo bitisanje na slobodi nije moglo uznemiriti javnost, dovesti do javnih nereda ili dodatnog otežanja porodicama koje su izgubile najmilije u tom događaju, tako da odluku Suda smatram ispravnom", objašnjava Radulović, ističući da, kada su haški pritvorenici u pitanju, neki drugi faktori utiču na njihov konstantan pritvor.
U Sudu BiH inače ne postoji statistika koliko se optuženih za ratni zločin brani sa slobode.