BANJALUKA - Dvanaest godina od početka hrvatske vojne akcije "Oluja", koja je dovela do egzodusa više od 200.000 Srba iz Hrvatske, navršava se danas.
U Hrvatskoj je 5. avgust državni praznik, koji se slavi kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti za akciju `Oluja`, kojom su pod hrvatsku upravu vraćeni posljednji dijelovi teritorije koje su držali pripadnici srpskih vojnih jedinica. Od 2000. taj dan se obilježava i kao Dan oružanih snaga Hrvatske.
Akcija `Oluja` počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom Hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća odbrane (vojska bosanskih Hrvata) na područja Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije (samoproklamovana Republika Srpska Krajina). Dan kasnije, hrvatska vojska je ušla u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu.
U operaciji `Oluja` učestvovalo je 698.500 pripadnika Hrvatske vojske, MUP-a i HVO-a. Tim snagama su se, prema hrvatskim izvorima, suprotstavile srpske snage od oko 31.000 vojnika.
Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo cjelokupno srpsko stanovništvo. Kolone izbjelica na traktorima i drugim poljoprivrednim vozilima su preko područja pod kontrolom bosanskih Srba u zapadnoj i sjevernoj Bosni krenule ka Srbiji.
Ova vojna akcija ubraja se u jedno od najsurovijih etničkih čišćenja na području bivše SFRJ. Prema nekim podacima, s obzirom na to da preciznih podataka još nema, u akciji hrvatske vojske `Oluja` nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava tvrdi da je tokom te operacije poginulo oko 700 civila. Dokumentaciono-informativni centar `Veritas` u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba, od čega 1.205 civila, među njima 522 žene i 12 djece.
Penzionisani general Glavnog štaba Hrvatske vojske Janko Bobetko je u intervjuu zagrebačkom `Jutarnjem listu` u avgustu 2001. izjavio da je on autor plana akcije `Oluja` i da je vojni vrh sa tadašnjim predsjednikom Hrvatske Franjom Tuđmanom tu operaciju pripremao dvije godine. U septembru 2002. Haški tribunal otpečatio je optužnicu protiv Bobetka za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja rata u akciji Hrvatske vojske u Medačkom džepu. Hrvatske vlasti nisu izručile Bobetka i on je do 29. aprila 2003, kada je umro, sve vrijeme bio u zagrebačkoj bolnici.
Portparol Stejt departmenta Ričard Baučer izjavio je u decembru 2002. da su SAD imale određena saznanja da su pripreme za akciju `Oluja` u toku, ali da nisu bile `umiješane u planiranje ili izvođenje te operacije`. To je ponovio i bivši američki ambasador u Zagrebu Piter Galbrajt na suđenju Slobodanu Miloševiću u Hagu. Gostujući u emisiji `Nedjeljom u dva` na hrvatskoj TV, u maju ove godine, Galbrajt je rekao da vjeruje da su hrvatske vlasti bile umiješane u zločine.
`Niko ne može poreći da su se zločini nakon 'Oluje' dogodili, uključujući i korake čiji je cilj bio sprečavanje povratka Srba`, rekao je Galbrajt.
Za vrijeme Tuđmanovog režima hrvatske vlasti su negirale optužbe o etničkom čišćenju i odbijale saradnju s Haškim tribunalom, tvrdeći da je riječ o legitimnoj vojnoj operaciji protiv pobunjenika. Zvanični stav Hrvatske je bio da nije bilo razloga da Srbi koji nisu bili umiješani u ratna dejstva napuste to područje.
U međuvremenu su hrvatske vlasti prihvatile saradnju s Tribunalom u Hagu i tom sudu su do sada dostavile na desetine obrađenih slučajeva najtežih zločina počinjenih tokom i poslije vojno-policijskih akcija `Bljesak` i `Oluja`.
Glavni tužilac Karla del Ponte odustala je od podizanja optužnice protiv generala Petra Stipetića, koji je komandovao vojnim akcijama u sklopu operacije `Oluja`, poslije njegovog iskaza haškim istražiocima u oktobru 2001. godine. Tužilaštvo je odustalo i od podizanja optužnice protiv Mirka Norca, koji je, takođe, saslušan u statusu osumnjičenog. On je u Hrvatskoj ranije osuđen na 12 godina zatvora zbog likvidacije najmanje 50 srpskih civila na području Gospića i Karlobaga 1991. godine.
Hrvatska vlada je početkom jula 2003. saopštila da je primila izvještaj državnog tužioca o krivičnim prijavama i postupcima protiv izvršilaca zločina poslije vojne akcije `Oluja`. Optužene su 3.792 osobe, a protiv većine su donesene presude. Hrvatski predsjednik Stjepan Mesić više puta je javno rekao da će svako ko je počinio zločine u Hrvatskoj biti procesuiran.
Za zločine počinjene tokom operacije `Oluja` Haški tribunal je 26. jula 2001. otpečatio optužnicu protiv penzionisanog hrvatskog generala Ante Gotovine, koji je bio komandant operacije `Oluja`. Gotovina je od tada bio u bjekstvu. Uhapšen je u Španiji 7. decembra 2005. i izručen Haškom tribunalu.
U martu 2004. Tribunal u Hagu otpečatio je optužnice protiv hrvatskih generala Ivana Čermaka i Mladena Markača, koje ih terete po ličnoj i komandnoj odgovornosti za zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja tokom i poslije operacije `Oluja`, poslije čega su oni dobrovoljno otputovali u Hag. Nekoliko mjeseci kasnije dvojica generala su izmijenjenom i dopunjenom optužnicom optužena za progon, deportacije i prisilno premještanje, pljačku, bezobzirno razaranje naselja, ubistva, nehumana djela i okrutan tretman. U proširenoj optužnici kao učesnici u tom zločinačkom poduhvatu navode se i tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, ministar odbrane Gojko Šušak, zapovjednik operacije `Oluja` general Ante Gotovina, načelnik Glavnog štaba Hrvatske vojske Zvonimir Červenko i njegov prethodnik Janko Bobetko. Od navedenih jedino je Gotovina živ. Optužnica protiv Gotovine je odlukom Pretresnog vijeća Haškog tribunala spojena s optužnicom druge dvojice generala, Ivanom Čermakom i Mladenom Markačem.
Mjesec dana ranije Haški tribunal objelodanio je imena još sedmorice hrvatskih zvaničnika koji su bili `članovi udruženja zločinačkog poduhvata protjerivanja Srba iz Hrvatske` (bivši hrvatski ministri Jure Radić i Ivan Jarnjak, šef tajne službe Markica Rebić i generali Mate Laušić, Miljenko Crnjac, Rahim Ademi i Mirko Norac).