SARAJEVO - Ustavni sud BiH je u proteklih 20 godina imao oko 66.000 predmeta, a na godišnjem nivou primi od 5.500 do 6.000 predmeta, izjavio je danas predsjednik ove pravosudne institucije Mirsad Ćeman.
Ćeman je na konferenciji za novinare u Sarajevu rekao da se ogromna većina predmeta odnosi na apelacije, a relativno mali broj na ocjene ustavnosti, za koje javnost pokazuje najviše interesovanja.
On je naveo da je u posljednje vrijeme primjetno enormno povećanje priliva predmeta, navodeći da je Ustavni sud prošle godine registrovao povećanje broja predmeta za 10 odsto, te da su određenim organizacionim internim mjerama uspjeli poboljšati broj riješenih predmeta.
"Tako smo u 2016. godini riješili gotovo 8.000 predmeta, dok je u 2017. bio skromniji rezultat. Jedan od strateških zadataka koji smo sebi postavili je da vrijeme odlučivanja po odlukama spustimo ispod tri godine u odnosu na datum kada je apelacija, odnosno zahtjev, podnesen", kaže Ćeman.
Govoreći o odlukama koje se odnose na suđenje u razumnom ruku, on je naveo da nijedna odluka Ustavnog suda BiH nije osporavana, niti oborena na Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.
"Bez obzira na visok nivo normativnog uređenja, ipak se može reći da nivo zaštite ljudskih prava u BiH još nije takav da ne bi bilo potrebe da se građani i ostali ovlašteni subjekti obraćaju Ustavnom sudu BiH", rekao je Ćeman, dodajući da je porasla svijest građana da su neki instrumenti, prije svega apelacije, efikasni i da preko njih mogu štititi svoja prava.
Ćeman je naveo da jedan broj odluka nije izvršen, te da najveći broj odluka nije izvršio parlament BiH, jedan broj federalni Parlament, a najmanje Narodna skupština Republike Srpske.
Potpredsjednik Ustavnog suda BiH Zlatko Knežević rekao je da će ova pravosudna institucija odlučivati o apelaciji predsjedavajuće Predstavničkog doma parlamenta BiH Borjane Krišto o odredbama Ustava FBiH povezanim sa ranije izbrisanim odredbama Izbornog zakona, kada ona bude uvrštena u dnevni red sjednice i kada pribave sve elemente.
On je naveo da je Ustavni sud ranije odgodio odlučivanje o ovoj apelaciji, te zatražio mišljenje visokog predstavnika u BiH, te objasnio da je na prošloj sjednici obavljena preliminarna rasprava o ovoj apelaciji, te da je usvojena zajednička odluka o tome da se zatraži mišljenje OHR-a.
"Prvi razlog zbog kojeg smo se odlučili na to jeste činjenica da je OHR u periodu kada je mijenjan Ustav FBiH direktno učestvovao u tome. Osim toga, kada smo odlučivali o prethodnom zahtjevu Borjane Krišto, takođe smo imali mišljenje OHR-a kao prijatelja suda. Nije riječ o nekom novom postupanju, nego o relativno čestoj praksi koju koristimo, ne samo kada je u pitanju OHR, nego i druge institucije", rekao je Knežević.
On je dodao da je visoki predstavnik u pojedinim slučajevima bio zakonodavac, čak i ustavotvorac, te da mu se daje prilika da iznese svoje mišljenje o propisu koji je donio, a koji je osporen na Ustavnom sudu BiH.
Ćeman kaže da kada visoki predstavnik interveniše u ustavnopravni poredak, onda je on zapravo ustavotvorac, donosilac osporenog akta u mjeri u kojoj je osporen, u konkretnom slučaju - jednog člana.
"Stoga je jasno da tražimo njegov komentar, po istoj logici, analogiji. Visoki predstavnik je bio zakonodavac i njemu se daje prilika da daje mišljenje. To je bilo u svojstvu prijatelja suda. Može imati tu konotaciju, odnosno taj kontekst. Mislim da je to upotpunilo ovaj dio", naveo je Ćeman.
Na konferenciji za novinare je, između ostalog, rečeno da je u obradi pitanje praznovanja 9. januara kao Dana Republike Srpske, za čije osporavanje su podnijeli zahtjev Bošnjaci i Hrvati, te da je pri kraju obrada Zakona o zemljišnim knjigama FBiH, za šta postoji mogućnost da bude na narednoj sjednici Ustavnog suda.