SARAJEVO - Prije napada na selo Trusina, kod Konjica, Nihad Bojadžić je izdao naređenje da "ni kokoš" ne smije ostati živa u tom selu.
Kazala je to Rasema Handanović, zvana Zolja, bivša pripadnica Specijalnog odreda za posebne namjene pri Štabu Vrhovne komande Armije RBiH pod nazivom "Zulfikar", na nastavku suđenja šestorici pripadnika i oficira Armije RBiH za zločine nad Hrvatima u selu Trusina.
Handanovićeva je jedna od osumnjičenih za zločin u Trusini. Iz SAD je u decembru 2011. godine izručena BiH. Handanovićeva pregovara sa Tužilaštvom o priznanju krivnje, a u petak je svjedočila u Sudu BiH protiv svojih bivših saboraca i nadređenih. Tokom svjedočenja priznala je da je lično učestvovala u strijeljanju šest ili sedam zartobljenika HVO-a i hrvatskih muškaraca.
"Ujutro smo bili u jednom šljiviku iznad Trusine i tu smo dobijali zadnja uputstva. Izdato je naređenje da ni kokoš ne smije ostati živa. To naređenje je izdao Nihad Bojadžić, a mi smo shvatili da to znači da treba sve da pobijemo", kazala je Handanovićeva.
To naređenje Nihada Bojadžića mi smo shvatili da to znači da treba sve da pobijemo, rekla Handanovićeva
Prilikom napada na selo Trusina u aprilu 1993. godine ubijeno je 19 civila hrvatske nacionalnosti i tri pripadnika HVO-a, koja su se ranije predala.
U Sudu BiH za taj zločin optuženi su Mensur Memić, Dževad Salčin, Senad Hakalović, Nedžad Hodžić, bivši pripadnici Specijalnog odreda za posebne namjene pri Štabu Vrhovne komande Armije RBiH pod nazivom "Zulfikar", te komandant i zamjenik komandanta ove jedinice Zulfikar Ališpago i Nihad Bojadžić.
Handanovićeva je kazala da je napadom na Trusinu komandovao Bojadžić.
"Zauzeli smo selo i iz kuća sakupljali mještane. Odvojili smo ih u kuće da ih možemo čuvati da ne bi pucali. Kada smo stali kod jedne prodavnice i tu pili pivo i veselili se jer smo prošli bez gubitaka naišao je jedan par, čovjek i žena. Edin Džeko ih je sasjekao rafalom", kazala je Handanovićeva.
Džeko je jedan od osumnjičenih za zločin u Trusini. On je uhapšen, ali optužnica protiv njega još nije podignuta.
Nakon što su sjedjeli kod prodavnice pripadnici HVO-a su zapucali i tada je poginuo jedan pripadnik ARBiH, a ostali su počeli sa povlačenjem.
"Nedžad je prije povlačenja motorolom zvao Nihada i pitao ga šta da radi sa zarobljenicima. On mu je rekao da pobije sve. Tada je jedan mladić pokušao da pobjegne. Nedžad je rekao 'streljački vod'. Svi koji smo tu bili počeli smo pucati i svi su poginuli. To je trajalo sve desetak sekundi. Pucala sam i ja", kazala je Handanovićeva.
U strijeljanju zatvorenika su prema Handanovićevoj učestvovali još i prvooptuženi Mensur Memić, Nedžad Hodžić, Edin Džeko i osobe koje je oslovljavala sa nadimcima Popara i Pile.
Priznala je da je lično učestvovala u strijeljanju šest ili sedam zarobljenika HVO-a i hrvatskih muškaraca
Handanovićeva je kazala da je "vidjela da Nedžad siluje jednu mještanku Hrvaticu". Dodala je da je nakon strijeljanja zarobljenika "Nedžad Nihada pitao šta da radi sa zarobljenim ženama i djecom na šta je Nihad kazao da ih pusti".
"Poslije sam saznala da je Trusina popaljena i opljačkana i da su ubijene žena i djeca. To mi nismo uradili. Meni je jako žao obitelji žrtava. Ja nisam ista osoba kao iz rata. Meni je rat završio 1995. godine. Žao mi je žrtava iz Trusine kao i svih žrtava. Ja sam u ratu izgubila dijete i muža. Svima nam je rat nanio zlo", kazala je Handanovićeva.
Protivili se svjedočenju
Prije početka svjedočenja Raseme Handanović, advokati optuženih tražili su od Suda BiH da ne dozvoli njeno svjedočenje.
"Imamo informacije da je svjedok dogovorila pet godina zatvora sa Tužilaštvom BiH. Hoće li sud dozvoliti da svjedoči neko kome je obećana kazna od pet godina samo ako potvrdi teze Tužilaštva. Imamo razlog da vjerujemo da se svjedok ucjenjuje", kazala je Vasvija Vidović, braniteljica Nihada Bojadžića.
Sudsko vijeće je dozvolilo saslušanje Handanovićeve uz obrazloženje da je njeno saslušanje u interesu pravičnosti.
Odbrana će imati priliku da Handanovićevu unakrsno ispita na ročištu koje će biti održano 16. aprila.