Branko Zrno, predsjedavajući Zajedničke komisije za odbranu i bezbjednost Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH, izjavio je da BiH može očekivati poziv za pridruženje NATO savezu za dvije godine, ali je prije toga potrebno da završi reformu odbrane i riješi pitanje pokretne i nepokrene vojne imovine.
"Ukoliko riješimo problem pokretne i nepokretne vojne imovine narednih mjeseci realno je da ćemo, pod uslovom da nastavimo ovim intenzitetom, biti spremni da prihvatimo punopravno članstvo u NATO savezu za dvije godine", kazao je Zrno.
NN: Da bi BiH dobila poziv u NATO savez potrebno je prethodno riješiti pitanje pokretne i nepokretne vojne imovine. Koliko udjela ima politika što se ovaj problem ne rješava?
ZRNO: Urgentan problem je pitanje pokretne i nepokretne vojne imovine. I to je, prije svega, pitanje koje treba razriješiti na političkoj razini. Kada se to politički riješi onda će se proces pristupa NATO savezu moći razvijati ubrzano. Za sada postoji dogovor koji moramo operacionalizirati i realizirati i to je temeljno političko pitanje na koje ćemo, nadam se, naći odgovor... Sve što je BiH odradila na sigurnosnom planu apsolutno je pozitivno. Najveće poteškoće i zastoj nam prave neriješeni problemi oko pokretne i nepokretne imovine i dok se to ne riješi ne možemo govoriti s velikom sigurnošću ni o datumima, čak ni o godinama pristupanja NATO savezu. Vjerovati je i nadati se da ćemo problem pokretne i nepokretne imovine riješiti ovih mjeseci i nakon toga je logično i realno kazati da ćemo ovim intenzitetom uistinu biti spremni da prihvatimo ponuđeno, a to je punopravno članstvo u NATO savezu.
NN: Šta je sporno za dogovor?
ZRNO: Sporno je pitanje velikog broja kasarni. Imamo perspektivne i neperspektivne kasarne, ne možemo se riješiti onoga čim ne upravljamo, a što realno ne pokrivamo. Naši vojnici čak i oficiri čuvaju kasarne koje nam ne trebaju. Naša perspektiva su vojarne u Banjaluci, Čapljini, Butmir u Sarajevu, vojarna u Tuzli i to je ono što nam objektivno treba. Ogromnog broja skladišta, skloništa, kasarni i onog što uistinu nije perspektivno treba se konačno riješiti. Različiti su, čini se, interesi da se ovo pitanje ne rješava. Nema niko interesa držati u šah-mat poziciji cijeli jedan proces koji stoji na putu prijemu u NATO. Riješiti pitanje imovine znači riješiti se toga u korist nečeg drugog, lokalne zajednice, regije, studentskih domova, humanitarnih organizacija, svega što nam nedostaje. Sve to možemo uz malo rada i truda prevesti u funkciju.
NN: Hrvatska je na samitu NATO-a u Bukureštu početkom aprila dobila pozivnicu za članstvo u tom vojno-političkom savezu. Kada BiH može očekivati poziv u NATO?
ZRNO: BiH bi za dvije godine mogla dobiti poziv za pridruženje NATO savezu ako ispunimo uslove koji su postavljeni pred našu zemlju na samitu u Bukureštu početkom aprila. S obzirom na dosadašnje procese i uspostavljanje jedinstvene vojne strukture na nivou BiH i onog što danas imamo, realno je očekivati da BiH dobije poziv u NATO savez za dvije godine. Hrvatska je mnogo više godina izgubila u tranzicijskom procesu nego što to čeka BiH i oni su već šest godina u Partnerstvu za mir. BiH je za razliku od Hrvatske tek dvije godine u Partnerstvu za mir. Mi u tom smislu skraćujemo period koji nam je potreban da dobijemo poziv za ulazak u NATO. Ako proces bude tekao onako kako je do sada, dvije godine su realana opcija za moguć poziv za pridruženje NATO savezu. To su naša predviđanja i sa sadašnjeg stanovišta i realna očekivanja.
NN: Koje se perspektive za BiH otvaraju ulaskom u NATO savez?
ZRNO: NATO je svjetska organizacija, prije svega politička, a nakon toga vojna organizacija. Naše pristupanje NATO-u zapravo širom otvara vrata ulasku u EU. Sigurnosni kišobran u NATO-u znači i sigurnost ulaganja u BiH sa gospodarskog aspekta. BiH na taj način postaje zanimljiva zemlja za ulaganje, a to znači nova radna mjesta, bolji život za građane. Za BiH u ovom trenutku to je jako važna stvar jer je činjenica da NATO pruža sigurnost koju sve zemlje trebaju. Kišobran evropske sigurnosti drži NATO i sa tog stajališta mi uistinu nemamo alternativu jer je to jedini način da BiH bude dio ukupnih evropskih integracija. Ulazak u NATO je krupna stvar za BiH i mi moramo uraditi sve da ispunimo uslove koje imamo pred sobom da bismo postali dio tih procesa. Članstvo u NATO-u je jako važno i za svakog građanina BiH u smislu kolektivne sigurnosti i otvaranja razvojne i gospodarske faze za bolji život svih u BiH.
NN: BiH će 16. juna potpisati Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s EU i to će predstavljati novi izazov za BiH. Da li je BiH spremna da odgovori na postavljene obaveze?
ZRNO: Potpisivanje SSP-a za BiH će značiti stotine novih obaveza. Pitanje je da li cjelokupno društvo može odgovoriti izazovima koje je EU postavila pred BiH. Potpisivanje sporazuma ne znači ništa ako vlade i kompletno društvo, a ne segmenti društva, resori, ministarstva, ne budu mogli odgovoriti na postavljene uslove Evropske unije. Koliko smo mi osposobljeni i koliko uistinu hoćemo u EU, to je sada samo na nama.
NN: Koliko je BiH bezbjedna zemlja?
ZRNO: BiH je bezbjedna zemlja koja ide sigurnim putem ka evroatlantskim integracijama. BiH ide sigurnim putem ka evroatlantskim integracijama i to je proces koji se više ne može zaustaviti. Najbitnije je da to niko ne dovodi u pitanje, a naš cilj je da definišemo taj proces. BiH treba upozoriti na obaveze u tom procesu, kao što su završetak reforme odbrane i konačno rješavanje pitanja pokretne i nepokretne vojne imovine, ali i nastavak reforme pravosuđa i druga pitanja u vezi s evroatlantskim integracijama.