HAG - Stojana Župljanina, haškog optuženika za ratne zločine u Bosni i Hercegovini, vlasti Srbije izručile su juče ujutro Haškom tribunalu.
Župljanin je juče ujutro sproveden redovnim letom iz Beograda za Holandiju, nakon čega je smješten u pritvor Tribunala.
Kako je saopšteno iz Haškog tribunala, Župljanin bi trebao naredne sedmice prvi put da se pojavi pred sudom.
"Župljanin se sada nalazi u pritvorskoj jedinici u Ševeningenu. Iduće nedjelje se očekuje njegovo prvo pojavljivanje pred sudom kada će imati priliku da se izjasni o optužnici", rekao je Matijas Helman, predstavnik Sekretarijata Haškog tribunala u Srbiji.
Helman je podsjetio da se u optužnici navodi da je Župljanin bio najvši policijski funkcioner, kao i član Kriznog štaba, čiji je nekadašnji predsjednik Radoslav Brđanin ranije osuđen pred Haškim tribunalom na 30 godina zatvora.
Helman nije isključio mogućnost da bi tužilaštvo na suđenju Župljaninu moglo da koristi dokaze ili svjedoke iz nekih drugih predmeta, kao što je predmet protiv Brđanina ili Momčila Krajišnika, jer su, kako je naveo, zločini za koje se Župljanin tereti pominjani i u drugim predmetima.
"Na tužiocu je da odluči na koji način će prezentovati dokaze protiv Župljanina", rekao je Helman.
Stojan Župljanin, koji se u bjekstvu nalazio od 2001. godine, uhapšen je 11. ovog mjeseca u Pančevu u zajedničkoj akciji pripadnika MUP-a Srbije i Bezbjednosno-informativne agencije (BIA).
Tužilaštvo Haškog tribunala tereti Župljanina za učešće u zločinu protiv nesrpskog stanovništva u Autonomnoj Regiji Krajina, u periodu od aprila do decembra 1992. godine. Optužnica protiv Župljanina podignuta je 17. decembra 1999. godine, a otpečaćena 69. jula 2001. godine. Tri godine kasnije, optužnica je izmijenjena kada je iz nje izbačeno krivično djelo genocida, za šta se prvobitno teretio. U izmijenjenoj optužnici Župljanin je optužen za zločin protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja.
Župljanin je rođen 28. septembra 1951. godine u selu Maslovare, kod Kotor Varoša, a u vrijeme rata je bio načelnik Regionalnog centra službi bezbjednosti sa sjedištem u Banjaluci, koji je objedinjavao policiju i Službu državne bezbjednosti. Kao načelnik CSB u Banjaluci bio je policijski funkcioner na najvišem položaju u Autonomnoj Regiji Krajina i zastupao policiju u Kriznom štabu Autonomne Regije Krajina. Župljanin je 1994. godine postao i savjetnik predsjednika RS za unutrašnje poslove. Kao član Regionalnog kriznog štaba Župljanin je, prema optužnici, lično i sa drugima, učestvovao u ostvarenju plana etničkog čišćenja Autonomne Regije Krajine, te je 10.000 Bošnjaka i Hrvata deportovao iz Bosanske Krajine, a hiljade su ubijene u napadima na mjesta u kojima su živjeli i u logorima na tim prostorima. Nakon hapšenja Župljanina od lica koja traži Haški tribunal na slobodi su još Radovan Karadžić, Ratko Mladić i Goran Hadžić.