SARAJEVO - Luis Dž. Krišok, američki diplomata i supervizor za Brčko distrikt, preuzeo je rukovođenje Kancelarijom visokog predstavnika (OHR) i to kao vršilac dužnosti, što je prvi put u istoriji OHR-a.
Najvažnije
- Luis Dž. Krišok preuzeo je rukovođenje OHR-om kao vršilac dužnosti.
- Prvi put je uvedena funkcija v.d. visokog predstavnika.
- PIC nije postigao dogovor o trajnom nasljedniku.
- Novi visoki predstavnik trebalo bi da bude imenovan do 14. jula 2026.
- Zvaničnici Republike Srpske traže provjeru odredbi Aneksa 10.
Krišok na tu poziciju dolazi sa pozicije zamjenika visokog predstavnika i supervizora za Brčko distrikt, a njegovo imenovanje je posljedica nemogućnosti postizanja dogovora unutar Savjeta za implementaciju mira (PIC) o nasljedniku Kristijana Šmita, koji je podnio ostavku.
Nema saglasnosti o imenovanju
Podsjećanja radi, ključne države koje djeluju u PIC-u ne mogu postići saglasnost oko imenovanja novog visokog predstavnika. Najveći favoriti za tu funkciju su Antonijo Zanardi Landi, kojeg je formalno predložila Italija, a iza njega stoji Amerika, i Rene Trokaz, kojeg je predložila Francuska, a koji ima podršku ključnih zemalja Evropske unije.
Za zvaničnike Republike Srpske imenovanje vršioca dužnosti pokazuje novi pristup prema ulozi visokih predstavnika, ali naglašavaju i da treba provjeriti da li Aneks 10 predviđa postojanje vršioca dužnosti.
Željka Cvijanović, član Predsjedništva BiH, rekla je da je očito da je dovoljno da u BiH ostane zamjenik visokog predstavnika te da je važno da se ulozi visokih predstavnika pristupilo na jedan drugačiji način od onoga koji smo gledali posljednjih 30 godina.
"Održavanje bonskih ovlaštenja je za Republiku Srpsku neprihvatljivo i tu počinje i završava se sva priča. S takvim rogobatnim, nedemokratskim mehanizmom BiH nema nikakvu šansu", naglasila je Cvijanovićeva.
Možda vas interesuje i ovo:
Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, rekao je da je imenovanje Krišoka tehničko rješenje zato što nije postignut konsenzus o imenovanju visokog predstavnika te da BiH nisu potrebni visoki predstavnici, odnosno bilo kakvi tutori.
"Narod u Republici Srpskoj i FBiH apsolutno je svjestan da moramo razgovarati, jedini mogući način je razgovor bez tutora i nekoga ko na bilo kakav način može da utiče na bilo kakva dešavanja", rekao je Minić.
Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, rekao je da je stav Republike Srpske jasan, a to je da odlučivanje u BiH treba da bude plod dogovora legitimnih političkih predstavnika.
"Dosadašnji visoki predstavnici unijeli su mnogo nerada i narušili odnose, stoga je krajnje vrijeme da se BiH oslobodi tutorstva. Treba provjeriti da li Aneks 10 Dejtonskog sporazuma predviđa postojanje vršioca dužnosti visokog predstavnika", rekao je Dodik.
PIC računa na dogovor u roku od 14 dana
Nakon imenovanja Krišoka, PIC se obavezao da će postići dogovor o izboru novog visokog predstavnika što je prije moguće, sa ciljem da to imenovanje bude završeno najkasnije do 14. jula 2026. godine. Nakon sjednice PIC je saopštio da će v.d. u potpunosti osigurati institucionalni kontinuitet funkcije, pravnu sigurnost u vezi sa svim odlukama koje su donijeli prethodni visoki predstavnici te da će djelovati pod političkim vodstvom PIC-a.
"Ukoliko bilo koji akter pokuša ugroziti, zaobići ili osporiti ranije odluke, vršilac dužnosti visokog predstavnika će preduzeti sve potrebne mjere u okviru svog mandata u skladu s Aneksom 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir, osiguravajući dosljedno sprovođenje civilnih aspekata Opšteg okvirnog sporazuma za mir, uz podršku putem izričitih ovlaštenja i smjernica Upravnog odbora PIC-a u cilju zaštite integriteta Opšteg okvirnog sporazuma za mir", saopšteno je iz PIC-a.
Inače, Krišok je prvi Amerikanac koji će biti na čelu OHR-a. Do sada je važilo nepisano pravilo da visoki predstavnik u BiH bude neko iz Evrope dok je njegov zamjenik uvijek bio iz Amerike.