Direktor CIA Džon Ratklif nedavno je iznenada posjetio Moskvu, a u svjetskoj javnosti od tada ne prestaju spekulacije šta su mogle biti teme razgovora.
Dio analitičara smatra da je Ratklif Vladimiru Putinu, predsjedniku Rusije, prenio upozorenje da ne napada NATO, dok dio misli da je u pitanju upozorenje da Rusija ne pomaže Iranu, kojem Amerika želi uvesti dodatne sankcije.
Treća grupa analitičara, pak, smatra da je Ratklif prenio poruku ruskim zvaničnicima da treba da uđu u pregovore o zaključivanju rata s Ukrajinom, dok četvrti nagađaju da se samo radi o nastavku direktnih kontakata koje najviši obavještajci dvije zemlje održavaju godinama.
Događaj važan za region
Ono što je jasno van bilo kakve sumnje je da se radi o važnom događaju koji bi potencijalno mogao imati globalne posljedice, uključujući i zapadni Balkan.
Činjenica da je Ratklif odlučio da u Moskvu ode u velikom avionu američke vojske pokazuje da je namjera bila da ovaj sastanak ne ostane tajan.
Da je Ratklif htio da prenese suptilnu poruku, mogao je putovati manjim civilnim avionom koji ne izaziva pažnju.
Iz ove činjenice analitičari izvlače zaključak da je Ratklif htio da pošalje poruku Evropljanima da Amerika stoji uz njih.
Međutim, to se ne uklapa u potpunosti u spoljnopolitičke prioritete Donalda Trampa, koji je Ratklifa lično postavio na ovu funkciju. Tramp smatra da Evropa iskorištava Ameriku za svoju bezbjednost, i ne krije da želi popraviti odnose s Rusijom.
Različiti interesi
Ova kontradikcija se djelimično može objasniti činjenicom da su u krugu Trampovih najbližih saradnika ljudi koji imaju različite prioritete i interese.
Na primjer, vojno bezbjednosna koalicija, kojoj nesumnjivo pripada i Ratklif, tradicionalno želi dobre odnose s Evropom, a na Rusiju gleda s podozrenjem.
Oni žele ojačati NATO i bolje uvezati američku i evropsku bezbjednosnu industriju. Usput rečeno, i potencijalni budući američki ambasador u BiH Ronald Džonson, takođe lični kandidat Donalda Trampa, pripada ovoj sferi u američkom spoljnopolitičkom establišmentu.
Struja koja je vezana za energetiku takođe želi dobre odnose s Evropom, koju smatra važnim tržištem za američku fosilnu industriju, koja je sada najjača na svijetu i značajan dio svojih viškova izvozi na tamošnja tržišta.
Dio ljudi oko Trampa vezan je za tehnološki sektor i oni žele jače prisustvo američkih tehnoloških kompanija u svijetu, i ne sviđa im se evropska regulativa koja strogo ograničava ono što velike internet platforme mogu raditi i kako se moraju ponašati.
Najuticajniji lobi oko Trampa
Vjerovatno najmoćniji i najuticajniji lobi oko Trampa je desno konzervativni, okupljen oko čuvene američke konzervativne Heritage fondacije, koja je napravila i plan rekonstrukcije američke administracije, poznat pod nazivom "Projekt 2025". Ovom dijelu pripadaju i suverenističke snage u Evropi, a među njima je i vrh politike u Srbiji i Republici Srpskoj, koji preko Trampa zajedno s ostalim desno konzervativnim snagama pokušavaju ojačati tradicionalni politički blok u Evropi.
Iako je ovaj blok najuticajniji oko Trampa, ima najmanje pobornika u tradicionalnom američkom establišmentu, koji preferira odnose formulisane u američkoj spoljnoj politici nakon Drugog svjetskog rata, a u kojem su Rusija, Kina, Sjeverna Koreja i Iran predstavljeni kao potencijalni rivali Amerike.
Tramp mora balansirati između ovih uticajnih blokova, tako što će svakom od njih dati dio onoga što žele, a na način da se uklopi u njegovu globalnu viziju.
Posljedice za region
Za zapadni Balkan i za BiH svaka od ovih političkih struja je značajna zato što ima implikacije za naš region. Vojnobezbjednosna struja želi BiH što više integrisanu s NATO-om, ne zato što im je BiH posebno važna, već zato što je vide kao dio evropske bezbjednosne arhitekture. Energetska je važna i zbog projekata poput "Južne interkonekcije", čiji je cilj dovesti američki gas na što veći broj evropskih tržišta, a implikacije te politike već vidimo na djelu.
I tehnološki sektor je važan zato što oblikuje način na koji ćemo koristiti internet, vještačku inteligenciju i druge internet tehnologije. Ovaj sektor želi da utiče na to kako se konzumiraju vijesti na internetu, kako funkcioniše protok informacija i u kojoj mjeri velike tehnološke platforme treba da budu predmet regulacije.
Konzervativna struja oko Trampa takođe ima veliki uticaj na naš region i na BiH jer ohrabruje jačanje konzervativnih ideja i preferirala bi da BiH i region ne budu dio EU i evropskog okvira.
Iako se zasad ne može reći kako će se cijeli proces odvijati, jasno je da Tramp mora držati sve ove elemente u balansu, a to znači da će svaki od njih ostaviti svoj trag na Evropu, zapadni Balkan i BiH.