BANJALUKA – Džefri Saks, jedan od najpoznatijih ekonomista, boravi u posjeti Banjaluci, a danas, 28. septembra, je dobio počasni doktorat za razvoj ekonomskih odnosa i rješavanje međunarodnih konflikata mirnim putem.
Ukratko:
- Džefri Saks dobio počasni doktorat
- Održao predavanje banjalučkim studentima
- Govorio o ekonomskim prilikama regiona
- Najavljen nastavak saradnje i novi dolasci
On je, u prisustvu Siniše Karana, predsjednika RS i Ranka Škrbića, vršioca dužnosti predsjednika Univerziteta Banjaluka, koji su uz Kancelariju za međunarodnu saradnju RS organizovali njegov dolazak, održao predavanje banjalučkim studentima o međunarodnim odnosima.
Saks, koji je profesor na prestižnom američkom univerzitetu Kolumbija, je stručnjak za održiv razvoj, posebno za zemlje u tranziciji, a poznat je i po svojim stavovima o globalizmu i modernim ekonomskim odnosima.
U Americi vodi Earth institut i Centar za održiv razvoj, a svoju karijeru fokusira na izgradnju mreže za saradnju između institucije koju predvodi i zemalja u procesu tranzicije.
Ko je prisustvovao uručenju počasnog doktorata?
Doktorat je Saksu uručio Škrbić, u prisustvu predsjednika Karana, Ane Trišić Babić, vršiteljice dužnosti direktora Kancelarije, Zore Vidović, ministrice finansija i Igora Dodika, organizacionog sekretara SNSD-a.
Karan je rekao da je posjeta Saksa i njegovo predavanje višestruko značajna za RS zato što se, kako je podvukao, radi o jednom od najvećih stručnjaka iz oblasti ekonomije.
"Ono što je profesor posebno naglasio, to su prije svega rekao bih sjajne ocjene o tome šta danas znači zapravo multietnički svijet. Profesorov čitav naučni opus bazira se na rješavanju kriza, što je posebno značajno s aspekta multipolarnog svijeta", naglasio je Karan.
Karan je istakao da je posebno obratio pažnju na profesorov osvrt na izazove, ali i rješenja za zemlje na zapadnom Balkanu u kontekstu globalnih izazova.
Da li će Saks ponovo dolaziti u Banjaluku?
Škrbić je posebno naglasio da je za univerzitet posebno značajno što je imao ovako važnog predavača, posebno što se ovom oblasti, kako je rekao, bavi još od 80-ih godina prošlog vijeka.
"Bilo nam je zadovoljstvo da slušamo predavanje, ova dva dana da se družimo sa profesorom Saksom, koji nije prvi put na ovim prostorima, jeste prvi put u Banjaluci, ali na osnovu svega što smo danas imali i nakon uručenja počasnog doktorata dobili smo uvjeravanja da neće biti samo jedan dolazak. Imamo obećanje da će biti češćih dolazaka i da ćemo nastaviti saradnju, jer institut koji vodi je i dizajniran i radi na način da povezuje brojne univerzitete, istraživače, mlade ljude i pruža platformu za buduća istraživanja i razvojne projekte", rekao je Škrbić.
Saks je zahvalio i na gostoprimstvu i doktoratu koji je dobio i naglasio da je posebna čast za njega i njegovu suprugu da postanu dio akademske mreže.
Kakve ekonomske prilike Saks vidi u regionu?
Saks je takođe govorio o planovima za nastavak saradnje, a posebno je naglasio da će biti fokusiran na pružanje savjeta o tome kako prednosti regije, poput ekonomskog, geografskog, ekološkog i ljudskog potencijala pretvoriti u dobru ekonomsku priliku.
Govorio je i o izazovima i prilikama na evropskom kontinentu, ali se na konferenciji za novinare osvrnuo i na pitanje postojanja visokog predstavnika, dok je odgovarao na medijska pitanja.
Šta je Saks rekao o upravljanju i budućnosti regiona?
"Jasno je da ovdje imate mnogo komplikovanih pitanja po pogledu javnog upravljanja. Važno je da ova regiona upravlja sama svojim poslovima, i da sami odlučujete o svojoj sudbini. Važno je i da vaša zemlja bude dio zdrave i uspješne Evrope. U tom okviru biste trebali dizajnirati oblik upravljanja koji će služiti toj namjeni", rekao je on.
Profesor Saks je u svijetu, inače, posebno cijenjen jer ima direktno praktično iskustvo u razvojnim projektima, posebno u ulozi koju je imao u tranziciji bivših komunističkih zemalja na istoku Evrope. Njegov pristup rješavanju globalnih izazova ima mnogo pobornika, ali i kritičara među onim koji smatraju da njegova metoda ekonomske "šok terapije" nije prilagođena ekonomskoj stvarnosti zemalja koje su izašle iz komunizma.
U današnjem globalnom kontekstu, poznat je kao kritičar NATO politike prema proširenju, ali i predsjednika Amerike Donalda Trampa, posebno u njegovoj odluci da započne rat s Iranom.