Evropska komisija predlaže do sada najozbiljniji prijedlog o uklanjanju veta u bezbjednosnoj i spoljnoj politici EU, što je do sada najkonkretniji znak da se pitanje proširenja sada u Briselu uzima veoma ozbiljno.
Iako su evropski zvaničnici i ranije deklarativno iskazivali spremnost za primanje novih članica, novi prijedlog Evropske komisije je prvi konkretan dokaz da se s tim misli ozbiljno i da se ne radi samo o izjavi koja treba da umiri zemlje kandidatkinje.
Veto jedna od ključnih prepreka proširenju
Pitanje bezbjednosne i spoljne politike jedno je od ključnih prepreka za primanje novih članica, zato što je gotovo potpuno sigurno da bi bilo koja nova članica bila blokirana od strane barem nekih zemalja EU koje smatraju da EU teško može funkcionisati sa 27 članica s pravom veta, a kamoli sa dodatkom još nekoliko novih članica sa zapadnog Balkana i iz istočne Evrope.
Olaf Šolc, bivši njemački kancelar, i Emanuel Makron, predsjednik Francuske, godinama su javno upozoravali da je potrebno ukloniti veto ako se proširenje zaista želi sprovesti u praksi. Do sada su svi prijedlozi da se krene u tom smjeru završavali u kanti za otpatke, jer niko nije bio spreman da se uhvati ukoštac s tim ozbiljnim i izazovnim pitanjem, pa je to bio dobar indikator da EU nije bila spremna za prijem novih članica, ma koliko se o tome deklarativno pozitivno izjašnjavala u javnim izjavama svojih zvaničnika.
BiH zasad nije među zemljama koje se spominju
Iako je otvaranje pitanja proširenja na ovako ozbiljnom nivou pozitivan korak, on neće značiti mnogo za BiH, jer se među zemljama koje se vide kao buduće članice spominju Crna Gora, koja je najspremnija i vjerovatno najbliža članstvu, Moldavija, Albanija i Ukrajina, dok se BiH nigdje i ne spominje.
Članice više ne bi mogle blokirati otvaranje poglavlja
Drugi razlog zbog kojeg je novi prijedlog Komisije relevantan za zemlje u procesu proširenja je što se uklanjanje veta direktno veže za pitanje neblokiranja otvaranja poglavlja prilikom procesa pregovaranja.
"Nezavisne" su nedavno pisale da je Hrvatska blokirala tri poglavlja Crnoj Gori, što može dovesti u pitanje nade Podgorice da postane članica do 2028. godine.
Ako bi novi prijedlog Komisije bio odobren, to znači da zemlja članica neće moći blokirati poglavlja zbog bilateralnih pitanja i na taj način odugovlačiti proces pregovaranja. Veto bi i dalje ostao samo u slučaju kada se odlučuje o primanju zemlje u članstvo.
Šta bi nova pravila značila za BiH i Hrvatsku
Ukoliko bi novi prijedlog prošao, on bi bio relevantan i za temu kojom smo se nedavno bavili - može li Hrvatska blokirati bh. put ka članstvu ako ne bude riješeno pitanje legitimnog predstavljanja hrvatskog naroda u Predsjedništvu BiH.
Prema sadašnjim pravilima, Hrvatska bi mogla svako svoje bilateralno pitanje postaviti kao uslov za svako poglavlje koje bi BiH mogla otvoriti kada jednog dana započne proces pregovaranja. Iako se Hrvatska prema BiH, kao što smo već pisali, odnosi korektno, teško je očekivati da ne bi iskoristila ovaj mehanizam da riješi jedno od svojih najvažnijih pitanja - statusa njihovih sunarodnjaka u susjednoj BiH.
Mehanizam za ukidanje veta već postoji
Inače, malo je poznato da EU već ima mehanizam za uklanjanje veta bez potrebe izmjene evropskih osnivačkih ugovora. Prema toj klauzuli, ako se sve članice EU usaglase da se neko spoljnopolitičko ili bezbjednosno pitanje izuzme iz mehanizma jednoglasnosti, moguće je tu vrstu odluka spustiti na kvalifikovanu većinu.
Kvalifikovana većina na nivou EU tijela podrazumijeva 55 odsto zemalja članica sa 65 odsto ukupne EU populacije.
Od odluka koje budu donesene u Briselu narednih mjeseci direktno će zavisiti politika budućeg pristupanja bloku.