SARAJEVO - Razgovori o formiranju vlasti na nivou BiH tek treba da počnu, ali već sada je jasno da će se koplja lomiti oko Ministarstva spoljnih poslova, jer su želju za ovim resorom iskazali i Bošnjaci i Hrvati.
Najvažnije:
- HDZ i SDA iskazali su želju da dobiju Ministarstvo spoljnih poslova BiH.
- Lidija Bradara smatra da HDZ treba da dobije diplomatiju ili Ministarstvo finansija i trezora.
- U SDA tvrde da njima pripada mjesto ministra spoljnih poslova jer nemaju člana Predsjedništva BiH.
- SNSD već ima Ministarstvo finansija, zbog čega se očekuje da HDZ traži diplomatiju.
- Raspodjela resora mogla bi biti povezana i sa pozicijom glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom.
Lidija Bradara, predsjednica Federacije BiH i potpredsjednica HDZ-a, rekla je da ova stranka treba da dobije ili Ministarstvo spoljnih poslova ili Ministarstvo finansija i trezora BiH.
"Smatram da Hrvatska demokratska zajednica sa svojim kapacitetima treba dobiti jednu od te dvije pozicije", rekla je Bradara.
S druge strane, i u SDA smatraju da njima treba da pripadne mjesto ministra spoljnih poslova BiH jer oni, za razliku od HDZ-a i SNSD-a sa kojima će biti dio vlasti, nemaju svog člana Predsjedništva BiH.
"Mislim da bi bilo korektno da SDA pripadne mjesto ministra inostranih poslova jer SDA nema člana Predsjedništva, a SNSD i HDZ imaju", rekao je za RTRS Edin Ramić, potpredsjednik SDA.
Ako se uzme u obzir to da će Bošnjaci imati mjesto predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, praksa je da neko od njihovih partnera, u ovom slučaju HDZ i SNSD, imaju pravo "prvog biranja".
SNSD već ima ministra finansija i izvjesno je da će HDZ tražiti Ministarstvo spoljnih poslova BiH.
Još jedna stvar Bošnjacima ne ide u prilog da dobiju Ministarstvo spoljnih poslova, a to je da onaj narod koji ima predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH nema i diplomatiju. Od formiranja Savjeta ministara BiH to se desilo samo jednom. U periodu od jula 2001. do marta 2022. godine Zlatko Lagumdžija obavljao je istovremeno funkciju predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i ministra spoljnih poslova.
Od osnivanja Savjeta ministara BiH 1996. godine Bošnjaci su najviše puta imali poziciju ministra spoljnih poslova, dok je hrvatski kadar samo jednom bio na toj funkciji i to u periodu od 1997. do 2000. godine kada je funkciju ministra spoljnih poslova obavljao Jadranko Prlić.
Prilikom dogovora o raspodjeli ministarstava, posebno Ministarstva spoljnih poslova BiH, u obzir bi trebalo da se uzmu i neke druge stvari, a to su, između ostalog, i pozicija glavnog pregovarača BiH sa Evropskom unijom.
Ranije je dogovoreno da ta pozicija pripadne Srbima, međutim imenovanje glavnog pregovarača nikada nije došlo na dnevni red.
Tačnije pred Savjetom ministara BiH u nekoliko navrata nalazila se tačka o uspostavljanju Kancelarije glavnog pregovarača BiH sa EU, međutim ona još nije usvojena.
Tek nakon usvajanja te tačke, biće govora o samom pregovaraču, a jedan od razloga što se o tome još uvijek ne govori je i to što bošnjački političari nisu željeli da na toj poziciji bude neko iz SNSD-a.
Podsjećanja radi, razgovori o formiranju Savjeta ministara BiH tek treba da počnu, a sve glasniji su oni koji misle da se novi Savjet ministara BiH neće formirati još zadugo, možda i cijelu sljedeću godinu.
Ono što se još ne zna jeste sa kim će SDA od bošnjačkih političkih partija ući u koaliciju na nivou BiH, da li će to biti njihovi opozicioni partneri SBiH i DF ili će ipak sa sobom "povući" SDP.
Osim toga, za formiranje Savjeta ministara BiH čeka će se i formiranje vlasti na nivou Federacije BiH, a i to se, prema nezvaničnim informacijama, ne očekuje prije proljeća.
