BANJALUKA - Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) "zaratila je" s Agencijom za zaštitu ličnih podataka (AZLP) u BiH, jer joj je zabranila da obrađuje lične podatke u svrhu izdavanja kvalifikacionih elektronskih potvrda za elektronsko potpisivanje, a posla će, po svemu sudeći, biti i za Sud BiH.
Ključne tačke spora
- AZLP zabranio IDDEEA obradu podataka za izdavanje kvalifikovanih elektronskih potvrda
- IDDEEA tvrdi da ima zakonski osnov prema Zakonu o elektronskom potpisu
- AZLP smatra da IDDEEA nema takvo ovlaštenje
- IDDEEA upozorava na posljedice po pravosuđe i privredu
- U pitanju su sistemi koje koriste UIO BiH i pravosudne institucije
- Najavljen upravni spor pred Sudom BiH
- Otvoreno pitanje pravne sigurnosti ranije izdatih elektronskih potpisa
"Trajno se zabranjuje IDDEEA da obrađuje lične podatke u svrhu izdavanja kvalifikovanih elektronskih potvrda za elektronsko potpisivanje, osim u postupku digitalnog potpisivanja u oblasti identifikacionih dokumenata. IDDEEA je dužna u roku od 15 dana od dana prijema ovog rješenja da nam dostavi pismenu obavijest o preduzetim aktivnostima", navedeno je u rješenju AZLP BiH.
AZLP BiH je ovo rješenje donio 12. juna, a nekoliko dana kasnije, IDDEEA je saopštila da smatra da su posljednja rješenja AZLP BiH ugrozila i pravosuđe te da će to direktno osjetiti građani. Ta rješenja su, dodaju iz IDDEEA, donesena protiv njih, ali i Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.
"Ozbiljne posljedice"
"Ovdje nije riječ o pojedinačnom sporu između dvije institucije, niti o tehničkom pitanju zaštite podataka, nego je riječ o odlukama koje direktno pogađaju funkcionisanje ključnih sistema države BiH i koje mogu proizvesti ozbiljne posljedice po budžet države, pravosuđe, privredu i pravnu sigurnost građana", rekli su iz IDDEEA.
Kako su dodali, građani BiH moraju znati jednu jednostavnu činjenicu.
"Naime, AZLP BiH nema zakonsku nadležnost da zabranjuje izdavanje kvalifikovanih elektronskih potpisa niti da vrši nadzor nad radom ovjerilaca. Zakon o elektronskom potpisu BiH je po tom pitanju potpuno jasan", naveli su iz IDDEEA.
Međutim, kako su dodali, uprkos tome, donesena su rješenja kojima se praktično preuzimaju nadležnosti drugog državnog organa i direktno blokiraju sistemi koji godinama funkcionišu u BiH.
"Nisu utvrđene nepravilnosti"
"Posebno zabrinjava činjenica da je Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, kao jedini nadležni organ u ovoj oblasti, u više formalnih akata već potvrdilo da IDDEEA i UIO BiH ispunjavaju sve zakonske, sigurnosne i tehničke uslove za izdavanje kvalifikovanih elektronskih potpisa, te da u provedenim nadzorima nisu utvrđene nikakve nepravilnosti", rekli su iz IDDEEA.
Ovdje je, dodaju, važno naglasiti da se ne radi o novim ili budućim sistemima, nego o sistemima koji su već godinama uspostavljeni, funkcionalni i integrisani u ključne državne procese, uključujući fiskalni sistem, pravosuđe i druge javne servise. Građani BiH, dodaju dalje iz IDDEEA, moraju znati šta konkretno gube.
"Prije svega, ugrožava se sistem UIO BiH, kroz koji hiljade kompanija svakodnevno podnose PDV prijave, carinske prijave i druge fiskalne obaveze koristeći kvalifikovane elektronske potpise. Dovođenjem ovog sistema u pitanje direktno se ugrožava kontinuitet podnošenja prijava i redovnih uplata PDV-a državi. Tu ne govorimo samo o jednoj instituciji, nego govorimo o budžetu institucija BiH. To je pitanje plata, penzija, zdravstva, socijalnih davanja i svih javnih funkcija koje zavise od redovnih prihoda", naveli su iz IDDEEA.
Sudije i tužioci
Istovremeno, kako tvrde, ugrožen je i pravosudni sistem BiH.
"IDDEEA je u proteklom periodu uspostavila sistem kvalifikovanih elektronskih potpisa u više od 100 pravosudnih institucija širom BiH, gdje hiljade sudija, tužilaca i službenika svakodnevno koriste elektronske potpise za donošenje odluka, razmjenu akata i vođenje postupaka. Zaustavljanje ili ugrožavanje tog sistema znači sporije procese, sporije donošenje odluka i sporije ostvarivanje pravde. Građani će to sve direktno osjetiti", rekli su iz IDDEEA.
Uslijedio je i odgovor iz AZLP, čiji je direktor Dragoljub Reljić rekao da je Agencija trajno zabranila IDDEEA da obrađuje lične podatke u svrhu izdavanja kvalifikacionih elektronskih potvrda za elektronsko potpisivanje.
"Naravno, osim u postupku digitalnog potpisivanja u oblasti identifikacionih dokumenata, što se odnosi na lične karte. Mi smo poslije detaljnog postupka, koji smo sproveli, utvrdili da IDDEEA nema zakonsko ovlaštenje, oni nisu ti koji imaju pravo da izdaju to čime su se bavili", rekao je Reljić u četvrtak za RTRS.
Pravna (ne)sigurnost
Već u petak, ponovo su se oglasili iz IDDEEA, odakle su rekli da se ovdje otvara i ozbiljno pitanje pravne sigurnosti svih ranije izvršenih elektronskih prijava, carinskih deklaracija i drugih fiskalnih akata koji su godinama sprovođeni kroz isti sistem.
"Ako se danas osporava pravni osnov sistema, legitimno je postaviti pitanje kakve posljedice takvo tumačenje može proizvesti na sve prethodne radnje koje su na tom osnovu izvršene. Takva pravna nesigurnost ne pogađa samo institucije, nego pogađa privredu, građane i državu", rekli su iz IDDEEA.
Direktor IDDEEA Almir Badnjević osporava zakonsku nadležnost AZLP i tvrdi da im Zakon o elektronskom potpisu BiH dozvoljava sada zabranjene aktivnosti.
"IDDEEA će pokrenuti upravni spor pred Sudom BiH i tražiti hitno stavljanje ovih rješenja van snage", rekao je Badnjević.
Snježana Novaković Bursać, bivši delegat u Domu naroda parlamenta BiH, smatra da je IDDEEA već nekoliko godina potpuno izašla iz svojih zakonskih ovlaštenja striktno propisanih zakonom po kojim je osnovana, jer kao upravna organizacija ima tačno pobrojane i jasno ispisane nadležnosti.
"Svi naši lični podaci, nas, građana, su vlasništvo Ministarstva unutrašnjih poslova, koje je jedino u ovom trenutku nadležno za našu identifikaciju i tako dalje. Međutim, neki su se očito zaigrali i zamislili da treba da prave neki digitalni MUP na nivou BiH", rekla je Novaković Bursać.