SARAJEVO – Građani BiH bi ovog oktobra trebali, barem teoretski, imati najslobodnije izbore u postratnoj istoriji zemlje, jer će to biti prvi izbori na kojima će biti primijenjene nove izborne tehnologije.
EU je prije nekoliko godina prepoznala ovo pitanje kako jedno od ključnih ka približavanju zemlje EU, pa su pokrenule aktivnosti na jačanju integriteta izbornog procesa, što je, inače, i jedan od 14 ključ N.N. nih prioriteta u Mišljenju Evropske komisije o spremnosti BiH da počne pregovore o članstvu.
Soreka: EU podržava uvođenje novih tehnologija
Na konferenciji "Očuvanje integriteta izbora i novi izazovi", koja je juče održana u Sarajevu, a koju su zajednički organizovali Delegacija EU i Centralna izborna komisija BiH, upravo su nove tehnologije bile jedna od glavnih tema.
Luiđi Soreka, šef Delegacije EU, je poručio da je EU podržala uvođenje novih izbornih tehnologija nakon pozitivnih iskustava s pilot-projektom biometrijske identifikacije i skeniranja glasačkih listića provedenim prije dvije godine.
"BiH je sada opremljena novom izbornom opremom na svim biračkim mjestima, čiji je cilj povećati povjerenje u izborni proces i omogućiti brže objavljivanje rezultata. Nove tehnologije imaju za cilj smanjenje izbornih manipulacija", rekao je Soreka.
Iskorak u integritetu izbornog procesa
Jovan Kalaba, predsjednik CIK-a BiH je rekao da će skeneri i uređaji za biometrijsku identifikaciju glasača predstavljati iskorak u zaštiti integriteta izbornog procesa, ali je napomenuo i da će ostati i papirno glasanje, kao i do sada.
Upravo će korištenje tradicionalnog glasanja uz elektronsko moći poslužiti kao dobar garant izbornog rezultata jer bi bilo jako teško izmanipulisati na istovjetan način i elektronske baze podataka, i papirnu arhivu. Hipotetički gledano, ako se rezultati ne bi poklapali, to bi moglo snažno ukazati da je u procesu došlo do zloupotreba.
Osim načina glasanja, jedno od važnih pitanja je i način na koji će mediji pratiti izbore, CIK je u maju donio pravilnik koji sadrži preporuke kako bi mediji mogli doprinijeti da osiguraju pravično, profesionalno i nepristrasno praćenje političkih subjekata. Posebno je propisano da zvaničnici koji su istovremeno kandidati na izborima ne smiju imati povlašten položaj u odnosu na druge učesnike izbornog procesa.
Obzirom da u BiH izborna kampanja tradicionalno počinje znatno prije opčetka zvanične izborne kampanje, CIK je propisao da se prilikom praćenja aktivnosti funkcionera u sklopu obavljanja njihoog javnog posla ne smije navoditi njihova kandidatura na predstojećim izborima ili stranačka pripadnost.
Izborna korupcija ostaje problem
Tokom konferencije, Darko Jovanović, projekt menadžer Koalicije "Pod lupom" je međutim ukazao da skeneri mogu doprinijeti poštenijim izborima, ali je naveo da jedan od ključnih problema - sistemska korupcija i pritisci na birače – idalje ostaju kao izazov.
Naveo je da postoje brojni primjeri prijetnje otkazima, obećanja da ako se glasa za određenu političku opciju mogu se očekivati benefiti poput zapošljavanja, ali i kontrola i evidencija glasača tokom glasanja.
"Nove izborne tehnologije nisu samo tehničko pitanje. One su suštinsko pitanje slobode izražavanja građana, odnosno garancija da će svaki glas biti prebrojan onako kako je dat. Bez slobodnih i poštenih izbora svaka demokratska institucija gubi svoj oslonac i povjerenje građana", poručio je Jovanović.