VAŠINGTON – Republikanci Donalda Trampa na američkim međuizborima održanim juče pretrpjeli su težak poraz na svim nivoima, što će imati velike posljedice ne samo u Americi nego i globalno.
Republikanci su s velikom razlikom izgubili i Predstavnički dom i Senat, što demokratama daje komotnu većinu kojom će moći vršiti pritisak na Trampovu administraciju.
Prije izbora očekivalo se da će republikanci izgubiti Predstavnički dom, dok je trka za Senat bila neizvjesna. Međutim, mnoge je iznenadila težina poraza republikanaca, koji su izgubili pozicije čak i u nekim saveznim državama u kojima je Tramp prije dvije godine pobijedio svoju demokratsku rivalku Kamalu Haris s više od 20 procentnih poena razlike.
Republikanci su izgubili i važne trke za guvernere saveznih država, sudije državnih ustavnih sudova, poslanike u zakonodavnim tijelima saveznih država i druge funkcije.
Koliko će izborni poraz ograničiti Trampa?
Iako ostaje naša ranija ocjena da se spoljnopolitički kurs Amerike neće značajno mijenjati jer su poluge izvršne vlasti u spoljnoj politici čvrsto u rukama Bijele kuće, težina izbornog poraza imaće uticaj i na mnoge aspekte ove oblasti.
Američki analitičari, koji su juče komentarisali rezultate izbora, podsjećaju da je u američkoj politici uobičajena praksa da se, u slučaju teškog poraza predsjednikove stranke na međuizborima, dio njenih predstavnika počne distancirati od Bijele kuće i tiho odbijati pojedine dijelove predsjedničke agende.
To je svojevrstan znak protesta, ali i pokušaj da se političari pozicioniraju nezavisno od predsjednika u pripremama za naredne izbore, koji će biti održani za dvije godine.
Međutim, važno je napomenuti da ovaj rezultat ne znači nužno da su se Amerikanci okrenuli Demokratskoj stranci ili da masovno podržavaju njene prioritete.
Demokrate će, s druge strane, moći pokretati kongresne istrage, pozivati predstavnike administracije na saslušanja i koristiti budžetska i druga ustavna ovlaštenja Kongresa kako bi kontrolisale rad izvršne vlasti.
Američki mediji već navode da bi prvi na udaru mogao biti Pit Hegzet, američki ministar odbrane, kojeg su i pojedini republikanci označili kao jednog od glavnih krivaca za katastrofu u iranskom ratu.
Pojavile su se i spekulacije da bi mogao biti smijenjen već u narednih nekoliko sedmica, što bi moglo imati značajan uticaj na američku spoljnu politiku.
Može li doći u pitanje imenovanje Rona Džonsona?
Iako je Ron Džonson, Trampov kandidat za američkog ambasadora u BiH, prošao saslušanje u Odboru za spoljne poslove Senata, njegovo imenovanje moglo bi doći u pitanje, uprkos činjenici da će u naredna dva mjeseca Senat funkcionisati s postojećom republikanskom većinom.
Naime, težak poraz republikanaca dio republikanskih senatora mogao bi ispostaviti kao politički račun Trampu, što bi otežalo proces pojedinih predsjednikovih imenovanja.
To bi se moglo dogoditi čak i u slučajevima poput Džonsonovog, kada ni demokrate ni republikanci nisu iznijeli značajnije primjedbe na kandidatovu karijeru ili njegovo predloženo imenovanje.
Inflacija, rat u Iranu i carine kao uzroci poraza
Analitičari vjeruju da je izborni rezultat posljedica inflacije izazvane ratom u Iranu, Trampovih carina prema najvažnijim američkim trgovinskim partnerima i trgovinskog „rata“ koji je Tramp započeo s Kanadom.
Takođe, smatraju da bi upravo nezadovoljstvo birača ekonomskom situacijom moglo poslužiti kao snažan motiv republikancima da se distanciraju od Trampa.
Time bi za dvije godine mogli pokušati privući Amerikance koji se protive Trampovoj politici, ali istovremeno ne žele glasati za demokrate.
Prvi musliman u Senatu i moguće posljedice za Balkan
Važna je i činjenica da će u Senat prvi put ući musliman, Abdul el Sajed, demokrata iz Mičigena, što bi moglo dovesti do većeg uticaja muslimanske zajednice u američkom političkom diskursu.
To bi moglo otvoriti prostor i za inicijative koje bi išle u prilog bošnjačkoj populaciji na Balkanu, koja bi mogla dobiti dodatnog zagovornika u Kongresu, pod uslovom da njeni predstavnici budu imali sposobne lobiste u Vašingtonu.
Poznato je da Srbi, Hrvati i Albanci imaju razvijene lobističke mreže u brojnim američkim institucijama, što djelimično može objasniti i uspjehe koje su srpska, hrvatska i albanska politika ostvarivale u američkim političkim krugovima.
Upravo zbog toga promjene odnosa snaga u Vašingtonu, iako ne moraju dovesti do suštinskog zaokreta američke spoljne politike, mogu otvoriti prostor za drugačije političke inicijative prema BiH i zapadnom Balkanu.