Svaka zemlja će sama odlučiti želi li da ide putem evropskih integracija, rekla je u intervjuu za "Nezavisne" Natali Loazo, predsjedavajuća Odbora Evropskog parlamenta za evropski demokratski štit, koja je s članovima ovog tijela boravila u dvodnevnoj posjeti BiH.
"Vjerujem, a tako misli i većina u Evropskom parlamentu, da bi integracija BiH i zapadnog Balkana u cjelini bila korisna za obje strane. BiH se nalazi u srcu Evrope, geografski, istorijski i kulturno. Sa svih strana okruženi ste EU. Možete odlučiti da budete ostrvo ili jezero. I ako je to vaša odluka, to je u redu. Ali mogli biste propustiti brojne mogućnosti", rekla je Loazo.
NN: Kakva je politika EU prema hibridnim prijetnjama? Taj pojam slušamo već dugo, ali čini se da se mnogo češće koristi od početka rata u Ukrajini.
LOAZO: Potpuno ste u pravu. Hibridne prijetnje su možda stare koliko i sama istorija. Ali njihov nivo i intenzitet, a sada i intenzitet hibridnih napada, dramatično su porasli posljednjih godina zbog različitih pojava povezanih s digitalnim dobom. Kada su se dezinformacije širile u prethodnim vijekovima, a to se svakako dešavalo, bile su potrebne godine da ono što danas nazivamo lažnim vijestima stigne do ljudi. Danas su za to potrebne sekunde. U prošlosti su takve informacije stizale do malog broja ljudi, dok danas mogu doprijeti do milijardi širom svijeta. Hibridne prijetnje i napadi pojačali su se i zato što su se određene države ili njihovi lideri udaljili od međunarodnog poretka uspostavljenog poslije 1945. godine i odlučili da ostvaruju imperijalističke ili agresivne projekte svim mogućim sredstvima, uključujući ona iz sive zone, koja nisu vojna, ali jesu agresivna. Zato je svaka demokratija izložena riziku, prijetnjama i napadima. Da vam navedem primjer: od 2024. godine nijedni izbori na državnom nivou u članicama EU nisu prošli bez stranog miješanja. Nijedni.
NN: Možete li ilustrovati o kakvim je prijetnjama riječ?
LOAZO: Navešću vam veoma aktuelan primjer iz moje zemlje, Francuske, gdje je u toku kampanja za predsjedničke izbore. Kandidat kojeg podržavam bio je meta dipfejk sadržaja. I nije jedini. Trojica kandidata bila su meta takvih sadržaja: Eduar Filip, kojeg podržavam, Gabrijel Atal i Rafael Gliksman. To su trojica političara iz različitih političkih stranaka i tri različite vrste dipfejk sadržaja porijeklom iz Rusije.
NN: Kada kažete "dipfejk", možda bi trebalo objasniti taj engleski izraz?
LOAZO: To su lažirani video-snimci ili situacije u kojima se stvara privid da neki ugledni, etablirani medij izvještava o događaju koji se nikada nije desio. Jer to je dezinformacija. Rusija je ubjedljivo najveći počinilac takvih aktivnosti. Ali nije jedina. I Iran učestvuje u toj igri. Izvinjavam se što koristim riječ "igra", jer se oni zapravo igraju našim demokratijama. I druge zemlje pribjegavaju sličnim metodama.
NN: Dolazim iz Republike Srpske i mogu Vam reći da Rusija za mnoge ljude ima veoma važan emotivni i kulturni značaj. Kako razdvojiti ono što rade pojedinci ili politički lideri od odnosa prema čitavom narodu?
LOAZO: Moramo praviti razliku. Dolazim iz Francuske. Srbiju i srpski narod s mojom zemljom povezuje posebna istorija odnosa, naročito iz vremena Prvog svjetskog rata. Prema srpskom narodu postoji nešto što bih nazvala i više od prijateljstva - posebna naklonost. I Rusija ima poseban odnos s Francuskom, koji seže do vremena careva. A Francuzi pamte i činjenicu da se Sovjetski Savez borio protiv nacizma. Dakle, ovo nema nikakve veze s neprijateljstvom prema ruskom narodu. Nijedna zemlja EU nije u ratu s Rusijom. Ali sadašnji ruski režim djeluje agresivno prema većini naših zemalja, otvoreno se miješa u naše političke rasprave i naše demokratije i smatra takvo miješanje potpuno prirodnim. A to nema nikakve veze s tim da li volite rusku kulturu, da li ste pravoslavac ili bilo čim sličnim.
NN: RS je dio BiH u kojem postoji najveći skepticizam prema evropskim integracijama. Kako gledate na to?
LOAZO: Situacija je upravo takva kakvom ste je opisali. U RS je podrška procesu pristupanja EU manja nego u ostatku BiH. I to moramo poštovati. Proces pristupanja je dvosmjerna ulica. Naša vrata su otvorena onima koji žele da uđu. Razlika između EU i imperijalističkih težnji kojima svjedočimo u Rusiji, Kini i drugim zemljama jeste u tome što mi ne pritiskamo narode i države da nam se pridruže; oni pristupaju kada to žele i kada su spremni. Vjerujem, a tako misli i većina u Evropskom parlamentu, da bi integracija BiH i zapadnog Balkana u cjelini bila korisna za obje strane. BiH se nalazi u srcu Evrope, geografski, istorijski i kulturno. Sa svih strana okruženi ste EU. Možete odlučiti da budete ostrvo ili jezero. I ako je to vaša odluka, to je u redu. Ali mogli biste propustiti brojne mogućnosti koje je EU razvila za svoje članice. Da navedem samo jedan primjer - Ujedinjeno Kraljevstvo. Godine 2016. postojao je snažan pokret za izlazak iz EU. Ujedinjeno Kraljevstvo bilo je slobodno da ode. Niko im nije rekao: "Morate ostati." U tome je ljepota evropskog projekta. Slobodni ste da pristupite i slobodni ste da odete. A oni čeznu za onim što su imali dok su bili u EU. Zato nam sada govore da žele novi početak u odnosima, neki čak kažu da žele ponovo da pristupe, a vrata su ponovo otvorena. EU se uopšte ne miješa u tu raspravu. Za njih i za sve ostale pristup je isti - zasnovan je na zaslugama, kako za Ujedinjeno Kraljevstvo, tako i za BiH. Ako želite biti dio kluba, znate pravila igre.
NN: Osvrnimo se sada na izbore u Srbiji, jer će oni na ovaj ili onaj način uticati na cijeli region, uključujući BiH. Studenti su rekli da žele evropske vrijednosti, vladavinu prava, odgovorno pravosuđe i slobodne medije. Kakva je veza između tih zahtjeva i teme kojom se Vi bavite?
LOAZO: Prije svega, to pokazuje da do promjene može doći demokratskim putem. Svaka zemlja u kojoj se takve promjene mogu dogoditi mirno i demokratski ima veliku sreću. Toliko ljudi u toliko zemalja širom svijeta željelo bi da ima mogućnost takvog izbora. Ali ostaju brojna otvorena pitanja, jer ne znamo kako će se pokret koji je nastao kao protestni ponašati kada preuzme vlast. Sačekaćemo da vidimo kojim pravcem žele da krenu i razgovaraćemo s novom vladom kada bude formirana, jer je Srbija zemlja kandidat za članstvo u EU, doduše prilično nevoljan kandidat posljednjih godina. Vodićemo dijalog o vladavini prava, jer su to temeljne vrijednosti koje nas povezuju. A to je u interesu građana. Razgovaraćemo i o spoljnoj politici, jer ne možemo ići u istom pravcu prema članstvu ako nam se spoljnopolitički stavovi razilaze.
NN: Mislim da je trenutno najvažnije pitanje za BiH, Srbiju i cijeli region - Crna Gora. Hoće li ona postati sljedeća članica EU?
LOAZO: Crna Gora je ostvarila ogroman napredak prema članstvu. Zaista, ako pogledate njen put, on je impresivan. Hoće li odluka biti donesena u narednim mjesecima ili nešto kasnije, nemam kristalnu kuglu, ali sasvim je očigledno da Crna Gora prednjači u procesu pristupanja na zapadnom Balkanu. Ako pogledate Moldaviju, neki ljudi na zapadnom Balkanu kritikuju EU govoreći: "Oni su sada vaši novi miljenici." Ali nije pitanje koga više volimo. Riječ je o putu koji zemlja prelazi, uloženim naporima, reformama, političkoj volji i podršci običnih građana. Svaka zemlja kandidat je drugačija. Ali niko ne spušta ljestvicu, ona je ista za sve zemlje kandidate. Visoka je, to potpuno priznajem, ali mislim da bi bilo korisno razgovarati s državama članicama poput Litvanije, Letonije i Estonije. One su bile sovjetske republike. Možete zamisliti koliko su napora morale uložiti da postanu članice EU. Ako se sjetite kakve su te zemlje bile neposredno nakon što su ponovo stekle nezavisnost i pogledate koliko im je danas bolje, to je najbolja reklama za pristupanje.
NN: Kako mediji mogu pomoći u borbi protiv netačnih informacija, dezinformacija i hibridnih prijetnji?
LOAZO: Mediji su jedan od ključnih stubova demokratije. I ne govorim Vam to iz učtivosti zato što ste novinar. To je jedan od glavnih zaključaka rada našeg posebnog odbora. Medijski pluralizam, profesionalno novinarstvo i transparentnost vlasništva nad medijima ključni su stubovi demokratije. Dok god postoje profesionalni novinari, dok god mogu ostvariti vidljivost na internetu i dok god imaju dovoljno prihoda od oglašavanja, bilo na internetu ili van njega, opstaju demokratski mehanizmi kontrole i ravnoteže vlasti. Onog trenutka kada su ti uslovi ugroženi, možete biti sigurni da demokratija u cjelini prolazi kroz veoma težak period. Cilj je da obični građani znaju da je određeni medijski sadržaj, da tako kažem, proizveden profesionalno. Baš kao što želite znati da li pica koju jedete sadrži zdrave ili manje zdrave sastojke. Možete odlučiti da jedete picu punu šećera i masti. To je vaša sloboda, ali znate da to nije dobro za vaše zdravlje. Mislim da bi s vijestima trebalo biti potpuno isto. Možete odlučiti da pratite neke influensere zato što su vam zabavni, ali morate znati da to nije profesionalno novinarstvo. Platforme bi trebalo podsticati da kvalitetnim medijima daju veću vidljivost, a ne samo sadržajima koji se brzo šire ili izazivaju reakcije zasnovane na emocijama, posebno u zemljama poput Bosne i Hercegovine, koje imaju nedavnu istoriju rata i podjela.