Podaci Centralne izborne komisije BiH pokazuju da je bilo dosta nevažećih listića, posebno na listama za narodne poslanike za državni i entitetske parlamente.
Očigledno se glasači nisu najbolje snašli kad je u pitanju zaokruživanje pojedinačnih kandidata na stranačkim listama. Nije pomogla ni činjenica da listići za različite parlamente nisu bili dovoljno različiti da bi se na prvi pogled moglo zaključiti kojem nivou pripadaju.
Lekcije za naredne izbore
Međutim, to su stvari koje se mogu popraviti na narednim izborima, a za očekivati je i da će građani, koji su se na licu mjesta uvjerili kako nove tehnologije funkcionišu, naredni put glasati puno lakše.
Osim toga, CIK može, na osnovu iskustava na ovim izborima, popraviti izgled listića na narednim, u skladu s reakcijama javnosti.
Uopšteno gledajući, može se zaključiti da su se nove izborne tehnologije pokazale u praksi, jer nijedna politička opcija više ne može sumnjati da je došlo do prekrajanja izborne volje na sam izborni dan.
Više nevažećih listića za parlamente nego za pojedinačne funkcije
Što se tiče nevažećih listića prema do sada dostupnim podacima na stranici CIK-a, na nivou izbora za Predsjedništvo BiH, bilo je 3,9 odsto nevažećih listića za izbor bošnjačkog i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, pet odsto za srpskog.
U prosjeku, broj nevažećih za ovaj nivo je ispod četiri odsto, što je u okviru očekivanih parametara. Nešto veći broj nevažećih je u RS, što malo čudi imajući u vidu da je na listi bilo samo tri kandidata.
Na listi za predsjednika i potpredsjednike RS, ukupno je bilo 26 hiljada nevažećih listića, odnosno oko 4,8 odsto, što je slično broju nevažećih i za Predsjedništvo BiH, što pokazuje da su se građani RS malo teže snašli od onih u FBiH.
U Republici Srpskoj veći broj nevažećih listića
Kao što smo rekli, problemi su se pojavili na parlamentarnim listama, pa je, naprimjer, za izbore kandidata za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH, bilo 118 hiljada nevažećih listića ili čak 8,7 odsto. Za Narodnu skupštinu RS taj iznos u procentualnom nivou je čak i veći i iznosi gotovo deset odsto, što znači da je svaki deseti građanin RS ili namjerno poništio svoj glasački listić za poslanika u NS RS ili nije znao kako glasati.
I za Predstavnički dom parlamenta FBiH situacija je slična – oko 8,5 odsto listića je nevažećih, što takođe nije beznačajan broj.