Pola godine nakon odlaska američkog ambasadora Majkla Marfija, ključni infrastrukturni projekat – gasovod “Južna interkonekcija” – u potpunosti je zaustavljen zbog nedostatka političkog dogovora oko vlasničke strukture. Iako je interes SAD-a i investitora i dalje prisutan, Vlada Federacije ne odgovara na urgencije, a dogovor između HDZ-a i “trojke” nije postignut, pa je sve vraćeno na početnu tačku.
SARAJEVO - Pola godine nakon odlaska Majkla Marfija, bivšeg američkog ambasadora, jedan od najvećih infrastrukturnih projekata, koji je Vašington direktno i neskriveno podržavao, potpuno je blokiran i zaustavljen.
Naime, gasovod "Južna interkonekcija" trebalo je da poveže BiH sa Hrvatskom, odakle bi se tekućim gasom snabdijevala BiH, a projekat je gotovo u potpunosti pomjeren s mrtve tačke gotovo isključivo intervencijama američkog ambasadora.
Danas, u Vladi Federacije niko ne želi javno govoriti o tome da li će ovaj projekat ikada biti nastavljen. Ni na dvije urgencije Kabineta za odnose sa javnošću Vlade FBiH Ministarstvu energije, rudarstva i industrije FBiH niko nije odgovorio na naša pitanja, čak ni kada smo im napomenuli da ćemo napisati tekst da nismo dobili odgovore.
Upućeni sagovornik, koji nam je dao izjavu pod uslovom da ne navodimo njegov identitet, objasnio nam je da su SAD i dalje zainteresovane za ovaj projekat, da dolaze delegacije koje se interesuju, da postoje i privatni investitori, kao i da je jedini dio USAID-a koji još nije ugašen zadužen da pomogne FBiH da se projekat realizuje, ali da se ništa ne dešava jer se "trojka" i HDZ i dalje ne mogu dogovoriti o vlasničkoj strukturi i nosiocu projekta.
"Nema nikakvog pomaka, projekat je praktično na čekanju - vjerovatno za neko bolje vrijeme. Nažalost, vrijeme prolazi, a investicija postaje sve skuplja i skuplja", rekao nam je naš izvor.
Na naše pitanje koliko je administracija Donalda Trampa zainteresovana za projekat, on tvrdi da je barem jednako toliko zainteresovana kao što je to bila Bajdenova, ali da nema te vrste urgencija koje su postojale u ranijem periodu.
"Taj motor, pokretač tog procesa je definitivno bio ambasador Marfi. On je otišao, interes je ostao, samo više nema pritiska", rekao nam je on.
Podsjećanja radi, HDZ želi da projekat vodi novoosnovano preduzeće u Mostaru, dok se "trojka" zalaže da taj projekat nosi "BH gas". Ambasador Marfi je kao kompromisno rješenje predstavio prijedlog da nosilac bude "BH gas", ali s izmijenjenom upravljačkom strukturom u kojoj bi kadrovi hrvatskog naroda imali značajne pozicije. Taj prijedlog je u zadnjim mjesecima njegovog mandata prihvaćen, ali čim su mu vidjeli leđa, federalni političari su se odmah posvađali i sve je vraćeno na početak.
Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku, rekao nam je da je "Južna interkonekcija" novi "Blok VII" u Tuzli, misleći na novi blok termocentrale koji je zaustavljen zbog višegodišnjih političkih prepucavanja. On predviđa istu sudbinu i za "Južnu interkonekciju".
"Kao i tada s 'Tuzlom', tako i sada isto: puno pričamo, malo radimo. Znači, malo konkretnih stvari na terenu. Teškom mukom usvojen je zakon, a sada kada je zakon usvojen opet je sve stalo. Teško da se ovako kako sada stvari stoje taj projekt može realizovati", smatra on.
Kako on ističe, stvari su stale ne zbog tehničkih ili finansijskih problema, već isključivo zbog politike. On smatra da bi taj projekat pomogao energetskoj diverzifikaciji snabdijevanja, ali da je sigurno da taj gas ne bi bio jeftiniji od ruskog.
"Niz je tu razloga i okolnosti, prvo visoke cijene same investicije, a drugo - to je tekući gas koji bi bio skuplji, pa je pitanje na kraju dana ko bi koristio taj gas i po kojim cijenama. Pitanje je da li će biti potrošača, da se ne bi desilo kao u nekim dijelovima BiH gdje se subvencioniraju priključci na gas, ljudi se priključuju, međutim ne koriste taj gas - tako da je to projekt koji je veoma upitan i da se realizuje u smislu neke održivosti", zaključuje on.