BANJALUKA - Povodom Obilježavanja 31 godine od stradanja Srba u hrvatskoj vojno-policijskoj akciji "Oluja", u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci sveštenstvo Eparhije banjalučke služi parastos za postradale u pogromu nad Srbima iz bivše Republike Srpske Krajine u avgustu 1995. godine.
Ukratko:
- U Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci služi se parastos za žrtve akcije "Oluja"
- Nakon parastosa planirano je polaganje vijenaca kod Centralnog spomen-obilježja
- Centralno obilježavanje Dana sjećanja večeras će biti održano u Mrkonjić Gradu
- Obilježavanju prisustvuju zvaničnici Republike Srpske i Srbije, kao i patrijarh Porfirije
Parastosu prisustvuju Siniša Karan, predsjednik Republike Srpske, Radan Ostojić, ministar rada i boračko-invalidske zaštite Srpske, te Viktor Nuždić, v.d. direktora Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih, kao i predstavnici grada Banjaluka i građani.
Nakon parastosa polaganje vijenaca u Banjaluci
Nakon parastosa predviđeno je polaganje vijenaca kod Centralnog spomen-obilježja borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata od 1991. do 1995. godine na Trgu srpskih junaka.
Centralnom obilježavanju Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u hrvatsko-muslimanskom pogromu nad Srbima iz Republike Srpske Krajine i Republike Srpske 1995. godine u Mrkonjić Gradu će danas od 20 časova prisustvovati rukovodstva Republike Srpske i Srbije, kao i NJegova svetost patrijarh srpski Porfirije.
Vučić: Srpske žrtve ne smiju biti zaboravljene
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, koji će prisustvovati obilježavanju, izjavio je danas u Donjem Malovanu kod Kupresa, odakle su Srbi etnički očišćeni, da se nikada ne smije zaboraviti da niko od hrvatskih ili bošnjačkih zvaničnika nikada nije pognuo glavu pred srpskim žrtvama.
Vučić je ocijenio da su Donji i Gornji Malovan, te Vukovsko na Kupresu najstradalnija mjesta u bivšoj Jugoslaviji, navodeći da su Srbe na tom prostoru u Drugom svjetskom ratu prvo pobili pripadnici Crne legije Jure Francetića, a 1995. godine su došli Hrvati iz šest kilometara udaljenog mjesta Šuice i sve što su zatekli pobili i spalili.
Vučić je ukazao na to da na cijelom prostoru nekada srpskog Kupresa sada ima svega između 250 i 300 Srba i podsjetio da je na tom prostoru pobijeno cijelo pleme Duvnjaka, da se o 16 nestalih srpskih vojnika iz napada 3. avgusta 1995. godine i dalje ništa ne zna, kao i da su sve nove kuće koje se vide hrvatske, a sve spaljene srpske.
Vulin: "Oluja" je bila udruženi zločinački poduhvat
Aleksandar Vulin, lider Pokreta socijalista, kazao je da hrvatska vojno-policijska akcija "Oluja" predstavlja udruženi zločinački poduhvat NATO-a, EU i Hrvata, koji, kako kaže, nije i neće biti kažnjen.
"Iz našeg poraza mi Srbi moramo da naučimo da je stradanje jednog dela srpskog naroda stradanje svih Srba i da stradanje Srba nije posledica politike Srbije i Srba već posledica vekovne mržnje Zapada i Hrvata", istakao je Vulin.
Vulin je ocijenio da je srpski narod doživio "Oluju" zato što je prećutao Jasenovac i da zato Srbija zato mora da bude i politički i ekonomski i vojnički spremna da zaštiti Srbe od svake "Oluje", jer, kako kaže, niko drugi neće.
Podsjetimo, zločinačka akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije, te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije, tokom koje je sa vjekovnih ognjišta protjerano više od 220.000 krajiških Srba.
Na ažuriranoj evidenciji "Veritasa" nalaze se imena 1.904 poginula i nestala Srbina u toku i poslije ove akcije, među njima je 1.250 civila od kojih su oko tri četvrtine bile starije od 60 godina.
Među žrtvama je i desetoro djece mlađe od 14 godina i 566 žena, od kojih su oko četiri petine bile starije od 60 godina - što predstavlja poseban "crni rekord" građanskog rata devedesetih na prostoru bivše Jugoslavije, ukazuju u "Veritasu".
Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid iako svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida