SARAJEVO - Ministarstvo inostranih poslova (MIP) BiH planira da 2026. godine za bruto plate zaposlenih u diplomatsko-konzularnim predstavništvima (DKP) BiH, gdje spadaju ambasade i konzulati, potroši 22.736.000 KM.
Ukratko:
- Rastu osnovice za obračun plata u ambasadama
- Kritike zbog stranačkog zapošljavanja u diplomatiji
- Analitičari tvrde da DKP mreža ne daje rezultate
Proističe to iz Prijedloga odluke o utvrđivanju visine osnovice za obračun plata u DKP-ovima BiH u 2026. godini.
Usklađivanje primanja
Cilj ovog dokumenta, koji donosi MIP BiH, jeste usklađivanje primanja zaposlenih u DKP-ovima sa stvarnim troškovima u zemljama prijema, u okviru odobrenih budžetskih sredstava za te namjene, a na bazi zvaničnih podataka Ujedinjenih nacija (UN) o troškovima života u pojedinim zemljama u svijetu.
Naime, odluka Savjeta ministara BiH o visini osnovica za obračun plata u DKP-ovima BiH za 2025. godinu prestaje da važi od usvajanja Zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2026. godinu.
Prijedlog osnovica za obračun plata u DKP-ovima za 2026. godinu urađen je, kako je obrazloženo, na bazi podataka Međunarodne komisije UN za državnu službu i to objavljenih indeksa UN o troškovima života, uključujući troškove stanovanja za mjesec februar 2026. godine, uputstva za zajednički sistem obračuna plata i naknada UN, metodologije sastavljanja indeksa za naknadno prilagođavanje i operativnih pravila za određivanje naknadnog prilagođavanja, te liste država i gradova klasifikovanih po otežanim uslovima rada.
Polazna osnovica
"Kao polazna osnovica za obračun uzeta je osnovica za Njujork u iznosu od 1.850 KM umjesto dosadašnjih 1.780 KM. Polazna osnovica za Njujork je uvećana za apsolutni iznos povećanja osnovice za obračun plata u institucijama BiH po odluci Savjeta ministara BiH za 2026. godinu u odnosu na 2025", naveli su iz MIP-a BiH.
U dokumentaciji MIP-a nije navedeno koliko će zarađivati koji ambasador, konzul i ostalo osoblje, ali jesu nove osnovice.
Primjera radi, osnovica za Australiju (Kanbera) u 2025. godini je iznosila 1.355 KM, a predloženo je da bude povećana na 1.536 KM. Za Austriju (Beč) osnovica raste sa 1.549 na 1.665 KM. Osnovica za Italiju (Rim, Milano) sa 1.299 raste na 1.406 KM itd. U Njujorku osnovica sa spomenutih 1.780 raste na 1.850 KM itd.
Dinamika odlazaka
U ovom prijedlogu je navedeno da se realizacija predložene odluke može osigurati u okviru sredstava planiranog budžeta MIP-a BiH za 2026. godinu, vodeći računa o dinamici odlazaka i povrataka zaposlenih u diplomatsko-konzularnoj mreži BiH i otvaranja novih diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH u svijetu. Otkriveno je i koliko će biti izdvojeno za plate zaposlenih u samom ministarstvu.
"Gornja granica sredstava za bruto plate zaposlenih u Ministarstvu inostranih poslova BiH za 2026. godinu iznosi 41.034.000 KM", navedeno je u prijedlogu.
Novinar Dejan Šajinović kaže da, nažalost, diplomatsko-konzularna mreža služi samo za popunjavanje etničkih kvota i smještanje partijskih kadrova bez koherentne strategije i plana šta se želi postići.
"Naravno, to ne znači da nema pojedinaca koji rade dobar posao, ali, nažalost, to je često do dobre volje ili sposobnosti pojedinaca da se angažuju, nego što je zasluga sistema. Mi ne obrazujemo diplomate, nemamo dugoročnu strategiju kako da u diplomatiju pošaljemo najbolje među nama, i to nas, nažalost, može i te kako koštati dugoročno", ocjenjuje Šajinović.
"Ne bilježe uspjehe"
Politikolog Nikolina Lozo ocjenjuje da trenutna diplomatsko-konzularna mreža BiH ne bilježi uspjehe i da, čak, možemo reći da je ona izuzetno loša.
"Bosna i Hercegovina nema zakon o spoljnoj politici i mislim da je jedna od rijetkih država u svijetu koja ne posjeduje taj zakon. Ne treba misliti da je razlog za lošu diplomatsko-konzularnu mrežu nepostojanje zakona. Građani, a ni stručna javnost, ne znaju ko su ljudi koji rade u DKP mreži. S jedne strane, ambasadore imenuju članovi Predsjedništva, dok ostali zaposleni budu raspoređeni putem internih procedura i to su najčešće ljudi zaposleni u Ministarstvu vanjskih poslova", ocijenila je Lozo.
Smatra da je ključni problem što ambasadori, a zatim i ostali zaposleni primarno nastupaju kao predstavnici svoje etničke skupine, a ne nastupaju kao predstavnici države.
"Dodatno opterećenje je netransparentnost i nestručnost kadra koji se šalje u druge države. Najčešće se raspoređivanje odvija po stranačkom principu, a ne po stručnosti. Mi ne vidimo nikakve rezultate koje je naša DKP mreža postigla, a da su korisni za sve građane Bosne i Hercegovine", rekla je Lozo za "Nezavisne novine".