BANJALUKA - Jedan od najvažnijih evropskih samita kada je u pitanju proces proširenja održan je nedavno, ali rezultati koji su proizašli nisu doveli do rezultata koje su brojni analitičari i evropski entuzijasti i u EU i u zemljama proširenja očekivali.
Ključne prepreke na putu ka članstvu u EU
- Samit EU završen bez konkretnih rokova.
- Članice imaju različite prioritete proširenja.
- Crna Gora očekuje napredak ka članstvu.
- Reformske blokade usporavaju evropski put BiH.
- Novi samit krajem godine mogao bi dati jasniju sliku.
Savjet je podržao nastavak procesa, posebno kada je u pitanju Crna Gora, koju mnogi vide kao sljedeću članicu, ali bez konkretnih rokova, datuma ili obećanja u smislu implementacije procesa.
Zašto se članice EU ne mogu dogovoriti o proširenju?
Problem o kojem smo pisali u više navrata pokazao se mnogo veći u praktičnom smislu, jer zemlje članice i dalje ne mogu naći način kako da proces proširenja pomire sa individualnim interesima zemalja članica, od kojih svaka ima pravo veta na bilo koju odluku kad je u pitanju proširenje.
Na primjer, neke zemlje preferiraju prijem Ukrajine, dok druge misle da bi zapadni Balkan trebalo staviti u prvi plan, jer se duže nalazi u procesu.
Neke članice preferiraju Ukrajinu zbog bezbjednosnih izazova, dok druge plaši ukrajinski poljoprivredni sektor koji bi mogao preplaviti evropska tržišta i ugroziti evropske farmere.
Neke članice su zabrinute zbog korupcije na zapadnom Balkanu i brine ih eventualno neki novi Viktor Orban koji bi mogao blokirati procese.
Dio zemalja nema ništa protiv ni prijema zapadnog Balkana ili Ukrajine, ali to uslovljavaju reformom procesa odlučivanja unutar EU po pitanju spoljne i bezbjednosne politike, odnosno ukidanje veta prije nego što Unija naraste sa 27 na 34 ili 35 članova.
Ponovo se pokazalo da je evropska institucija koja je pokazala najviše entuzijazma za proširenje Evropska komisija, koja je u pripremnom materijalu za samit i tihom diplomatijom u pozadini uoči njegovog održavanja pokušala ugraditi mehanizme koji bi odagnali strahove i zabrinutosti koje su postojale.
Materijal koji je proizašao iz samita nije ponudio ništa novo, pa čak ni konkretne korake za prijem Crne Gore, ali istovremeno je veoma pažljivo pokušao održati jedinstvo oko toga da je proširenje neminovno i u strateškom interesu svih članica.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost i jedan od najboljih poznavalaca evropske politike proširenja iz BiH, čak tvrdi da je blokada konkretnijih zaključaka o Crnoj Gori od strane Hrvatske dočekana s olakšanjem od strane nekih drugih članica koje onda nisu morale same da se izlažu neprijatnostima suprotstavljanja stavovima Komisije i nekih od najuticajnijih članica EU poput Njemačke, koje otvoreno i jasno žele što raniji prijem ove balkanske zemlje.
Koja su dva moguća scenarija za proširenje EU?
Iako je teško predvidjeti kako će se proces dalje odvijati, čini se da postoje dva moguća scenarija.
Optimističniji scenario je da zemlje članice postignu kompromis u vezi s prijemom Crne Gore, jer se radi o dovoljno maloj zemlji koja bi se lako mogla apsorbovati u evropski sistem bez izazivanja strukturalnih problema u drugim zemljama članicama. Time bi se potvrdilo da proširenje nije mrtvo i da se proces može nastaviti.
Pesimističniji scenario bi bio da se nastavi proces postepene integracije u pojedine segmente evropskog sistema, poput jedinstvenog evropskog platnog prometa, bezbjednosne i migrantske politike, ekonomskog prostora i carinskih politika i sličnim oblastima, dok bi se punopravno članstvo odgodilo u neku dalju budućnost. U tom slučaju zemlje zapadnog Balkana ne bi bile punopravne članice, ali bi barem mogle uživati u brojnim indirektnim benefitima članstva.
Zašto BiH sve više zaostaje na evropskom putu?
Kada su u pitanju zemlje poput BiH, ni jedan ni drugi scenario ne prave veliku razliku, jer blokade u reformskom procesu, uključujući i sve izvjesnije isključivanje iz Plana rasta, zemlju i u jednom i u drugom slučaju udaljavaju od EU.
Za zemlje poput Crne Gore ili Albanije ova dva scenarija imaju puno veću važnost, posebno za Crnu Goru, koja u EU želi pristupiti u periodu od naredne dvije ili tri godine.
Kada se očekuju nove odluke o proširenju EU?
Početkom narednog mjeseca Evropska komisija će predstaviti izvještaje o napretku odnosno Paket proširenja, ali iz tog dokumenta se vjerovatno neće moći izvući konkretni zaključci, jer je Komisija već svojim sadašnjim prijedlozima pokazala proaktivni angažman na održavanju procesa proširenja u životu.
Po svemu sudeći, naredni korak koji će biti vrijedan pažnje je samit krajem godine, kada će evropski lideri ponovo na dnevnom redu imati proširenje, a posebno pitanje Crne Gore.
Na osnovu toga, možda će biti moguće odrediti u kojem smjeru će se proces nastaviti i šta se može očekivati.