BiH

Novi pokušaj za legitimitet kabineta Save Minića

Novi pokušaj za legitimitet kabineta Save Minića
Foto: Ustupljena fotografija/NSRS | Novi pokušaj za legitimitet kabineta Save Minića
Radoš Krstojević, Dejan Šajinović

BANJALUKA - Savo Minić, predsjednik Vlade Republike Srpske, podnio je ostavku po drugi put na ovu funkciju.

Kako je objasnio na pres-konferenciji, ostavku je podnio zbog pokušaja osporavanja Vlade koja je izglasana, te je objasnio da se radi o proceduralnom koraku, kako bi ponovo bio imenovan kao premijer bez mogućnosti novih osporavanja.

Proceduralna ostavka i nova sjednica parlamenta

Danas, 16.marta, u poslijepodnevnim časovima održana je sjednica Narodne skupštine Srpske na kojoj je i formalno prihvaćena ostavka, a već sutra bi mogla biti zakazana nova sjednica na kojoj bi Minić ponovo bio izabran za premijera.

U pisanom obrazloženju odluke o ostavci naveo je da je u prethodnom periodu Republika Srpska funkcionisala pod konstantnim pritiscima i pokušajima onemogućavanja političkog, institucionalnog, ekonomskog i svih drugih oblika funkcionisanja.

"Vještačke krizne situacije proizlaze iz nastojanja institucija na nivou BiH, odnosno kroz djelovanje političkog Sarajeva, koje je usmjereno ka postepenoj, ali potpunoj unitarizaciji BiH i dekonstrukciji ustavne pozicije Republike Srpske. Ostavku podnosim sa namjerom da i ovim formalno-pravnim postupkom potvrdimo da se sve ključne odluke koje se tiču budućnosti Republike Srpske donose isključivo u institucijama Republike Srpske, u skladu sa Ustavom, zakonima i poštovanjem volje naroda", naveo je on.

Poruke međunarodne zajednice o legitimitetu Vlade

Podsjećanja radi, u proteklom periodu više predstavnika međunarodne zajednice naglašavalo je da priznaju rezultate ponovljenih izbora za predsjednika Republike, ali da bi bilo dobro da Siniša Karan, kao novoizabrani predsjednik, formalno predloži mandatara za sastav nove vlade.

Tako je, na primjer, američki diplomata Rik Holcapl, šef Kancelarije OEBS-a u BiH, u intervjuu za "Nezavisne" 25. februara istakao da bi takav potez bio poželjan radi punog legitimiteta Vlade.

On je naglasio da bi OEBS želio da vlada bude efikasna, i da je dobro da konačno postoji jasnoća u vezi s njenim statusom, ali da bi novi predsjednik Srpske trebalo da formalno sam potvrdi mandatara.

"Bilo bi korisno da gospodin Karan kao novi predsjednik imenuje i uspostavi vladu kao svoju, čak i ako u njoj budu svi isti ministri. Mislim da bi to takođe pomoglo da se otklone bilo kakva pravna pitanja ili nedoumice, jer želimo da sarađujemo sa institucijama i ministarstvima Vlade RS na unapređenju naših zajedničkih ciljeva i bilo bi sjajno osigurati da postoji što manje prostora za osporavanje legitimiteta takvih odluka Vlade", rekao nam je ovaj američki diplomata.

Reakcije iz vlasti

O Minićevoj ostavci oglasila se i Željka Cvijanović, srpska članica Predsjedništva BiH.

"Čestitam premijeru Savi Miniću što je spreman da još jednom dokaže da su institucije Republike Srpske sposobne da se odbrane od svih političkih manipulacija i zloupotreba sistema sa kojima je Republika Srpska suočena u okviru BiH", napisala je ona na mreži X.

Nenad Stevandić, predsjednik parlamenta Srpske, ostavku Minića ocijenio je kao dobar potez, kako bi se preduhitrila eventualno neka druga odluka koja bi mogla institucijama Srpske da napravi probleme.

"Mi igramo sa bijelim figurama, a crnim Kristijan Šmit, političko Sarajevo, trojka i svi kojima je crno u duši", rekao je Stevandić, koji ipak nije mogao da odgovori da li je ovo posljednja Vlada Srpske prije izbora na jesen 2026. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da će Vlada Republike Srpske biti potvrđena u Narodnoj skupštini do srijede, 18. marta.

Istakao je da je "malo vladajućih struktura u regionu, pa i u Evropi, koje mogu izdržati ovakve pritiske", ali da će vlast u Republici Srpskoj pokazati stabilnost.

"Ovo je sada tehničko pitanje pokrenuto kako bi se otklonile dileme, jer Republika Srpska treba da izađe na međunarodno tržište kapitala, pa je odlučeno da se to riješi kako kasnije ne bi bilo osporavanja. Dakle, da bismo kasnije mogli da budemo potpuno legitimni u tom pogledu. Ovi iz opozicije mogu da govore šta god hoće", rekao je Dodik. Potvrdio je da će Vlada Srpske biti potvrđena u istom sastavu, sa Minićem kao premijerom i svim ranije izabranim ministrima.

Kritike opozicije

Branko Blanuša, predsjednik SDS-a, kazao je da Minić nema kredibilitet da ponovo sastavlja Vladu Republike Srpske, te da predsjednik Republike Srpske Siniša Karan treba da zaštiti integritet institucija koje se pretvaraju u tešku lakrdiju.

"Poražavajuće su Minićeve riječi da ostavku podnosi da bi se obezbijedio legalitet i legitimitet Vlade, što implicira da njegova dvomjesečna Vlada nije bila legalna i legitimna. Na čelu izvršne vlasti ne smije biti čovjek koji se u kontinuitetu poigrava institucijama, nego nam treba čovjek koji je u stanju obezbijediti stabilnost. Ne trebaju nam ni politike koje su nepromišljene i destabilizujuće, nego nam trebaju odgovorne i sigurne politike", rekao je Blanuša.

Ističe da se sada vidi da oni koji ne priznaju Ustavni sud BiH danas revnosno sprovode njegove odluke i prije nego što se donesu.

"Minićeva ostavka je đački revnosno rađenje domaćeg zadatka koji im Ustavni sud još nije ni izdiktirao. Postavlja se pitanje - kada su znali da nas sve ovo čeka, zašto su se poigravali institucijama Republike Srpske i njenom stabilnošću? Ovo poigravanje i ugrožavanje institucionalne stabilnosti pokazuje nam je Republika Srpska ugrožena iznutra i da njene temelje podriva režim", rekao je Blanuša. Na Minićevu ostavku reagovao je i Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke i lider Pokreta "Sigurna Srpska".

"Nije šala! Zvanično smo dobili predsjednika Vlade - Savu Bumeranga! Kako ga god 'baciš', on se tri puta vrati. Jedini 'premijer' koji odlazi da bi se vratio, koji podnosi ostavke da bi ponovo bio biran. Zvanično - SAVO BUMERANG!", poručio je Stanivuković na mreži X.

Apelacije pred ustavnim sudovima

A kako smo rekli na početku teksta, odluka o novoj Minićevoj ostavci uslijedila je, po svemu sudeći, zbog činjenice da se pred Ustavnim sudom BiH, ali i Ustavnim sudom Republike Srpske nalaze dvije apelacije kojima se osporava da li je Ana Trišić Babić u svojstvu vršioca dužnosti predsjednika Republike Srpske mogla da predloži Minića za mandatara, jer se institut v.d. predsjednika ne nalazi u Ustavu RS.

Samim tim, osporava se i izbor ministara u Vladi.

To pitanje automatski povlači drugo, a to je da li se apelacijama osporava samo izbor predsjednika Vlade i članova Vlade Republike Srpske od 18. januara 2026. ili i sve odluke koje je izvršna vlast usvajala od tog trenutka do danas.

Pravna tumačenja

Pravnik Damir Sakić očekuje da se ustavni sudovi po ovom pitanju na kraju uopšte ne očitavaju, prvenstveno jer je Minić podnio ostavku, a kao drugo, smatra da je Ana Trišić Babić imenovana za v.d. predsjednika u skladu sa Ustavom Republike Srpske.

"Gospođa Trišić Babić je apsolutno mogla da predloži gospodina Minića za mandatara", navodi Sakić.

Komentarišući drugo pitanje, navodi da se u obje apelacije osporava isključivo Odluka o imenovanju predsjednika i članova Vlade, a ne odluka koje su donošene.

"Ne bih da prejudiciram šta bi Ustavni sud mogao da odluči, ali smatram da su podnošenjem ostavke premijera Save Minića ispunjeni svi uslovi da Ustavni sud obustavi postupak, s obzirom na to da je u ovom slučaju bitna razlika u odnosu na onaj prvi zahtjev apelacije po kojoj je Ustavni sud BiH odlučivao kada ga je za premijera predložio gospodin Milorad Dodik, a kada je Ustavni sud imao dosta diskrecijskog prostora i da preinačava vlastitu ustavno-sudsku praksu, te da postavlja neke nove standarde", kaže Sakić.

Sakić smatra da u aktuelnim apelacijama nema prostora za tako nešto.

"U slučaju da se upuste u raspravljanje o samom zahtjevu, postavila bi se pitanja da li nešto što nije izričito navedeno u Ustavu može da postoji, te da li se postojanje nečeg takvog može izvesti kao implicirana nadležnost na osnovu primarnih nadležnosti. Ovo sada što sam kazao je ustavno-sudska praksa Ustavnog suda BiH na osnovu kojeg je potvrđena ustavnost većine zakona kojim su osnivane institucije na državnom nivou. Ukoliko bi Ustavni sud bio spreman da se sada upušta u takvu vrstu pravnog preispitivanja, onda bi se raspakovao samim tim niz drugih pitanja", kazao je Sakić za "Nezavisne novine".

Najčitanije