VAŠINGTON - Nakon što je američki sudija početkom sedmice blokirao obustavu izdavanja migrantskih viza za građane 75 zemalja, među kojima je i BiH, Stejt department je u srijedu najavio da je ponovo obustavio ovaj proces.
Za razliku od odluke u januaru, kada je suspenzija izdavanja viza bila vezana konkretno za zemlju, što je američka sutkinja Dženet Vargas ocijenila diskriminatornim i protivno američkim zakonima, ovog puta odluka je obrazložena potrebom dodatne obuke za konzularne radnike koji rade na izdavanju viza za sve migrante.
Nove smjernice
Američki Stejt department navodi da je na novim smjernicama i obuci konzularnih službenika radio još od početka godine, dok je sama obuka u ambasadama i konzulatima počela početkom avgusta, prije donošenja sudske odluke.
Prema riječima zvaničnika Stejt departmenta, termini za razgovore za useljeničke vize morali su biti pomjereni, a aplikanti će dobiti informaciju o eventualnim novim terminima. Naglašeno je da su svi aplikanti, čime su vjerovatno uključene i aplikacije iz BiH, dobili informaciju da se postupak izdavanja viza obustavlja i čekaju dalje informacije.
U središtu novih pravila nalazi se američki pravni koncept o procjeni rizika da bi osoba nakon useljenja u SAD mogla postati zavisna od državne pomoći. Administracija je tu odluku takođe obrazlagala rizikom da bi doseljenici iz tih država mogli postati zavisni od američkih socijalnih programa.
Sud je, međutim, zaključio da Stejt department nema zakonsko ovlaštenje da državljanima čitavih zemalja uskraćuje useljeničke vize na toj osnovi. Američki zakon predviđa da se mogućnost da će neko postati zavisan od državne pomoći procjenjuje pojedinačno, za svakog podnosioca zahtjeva.
Sutkinja Vargas je obrazložila da američki zakoni diskreciono pravo o izdavanju viza ili odbijanju aplikacija daju konzularnim radnicima, na osnovu definisanih pravila.
Šira strategija
Ove mjere dio su strategije nove administracije o opštim migrantskim politikama, a namjera je da se smanji ukupan obim migracija, pogotovo iz zemalja koje se ne smatraju dijelom Zapada.
Prethodna odluka praktično je onemogućavala izdavanje useljeničkih viza državljanima 75 zemalja bez obzira na njihovu pojedinačnu finansijsku situaciju. Nova politika, prema dosad dostupnim informacijama, usmjerena je na strožu procjenu svakog pojedinačnog kandidata, bez diskriminacije.
Ipak, zasad nije moguće utvrditi da li je novi sistem pripreman kao alternativa u slučaju da sud poništi zabranu za 75 zemalja.
Hronologija pokazuje da je Stejt department pripremu novih smjernica započeo još početkom godine, dok je program obuke pokrenut početkom avgusta. To znači da je nova politika bila u pripremi prije nego što je sud 21. avgusta poništio raniju zabranu.