Rusi su 4. oktobra 1957. godine lansirali "maleni mjesec". Bio je to vještački satelit težine 84 kilograma, koji je izgledao kao velika ispolirana kugla. Rusi su ga nazvali "Sputnik" i bio je to početak novog doba civilizacije svemirskog doba.
Prolazeći iznad Sjedinjenih Američkih Država `Sputnik` je ispuštao čudan niz bip-bip zvukova.
`Komunisti će zavladati svijetom`, prisjeća se Homer Hikam, koji je imao 14 godina kada je vidio `Sputnik` iznad svog grada u Kolvudu, Zapadni Vajoming, i koji od tada želi biti dizajner svemirskih letjelica.
Raketni inženjer Džulijan Dejvidson se sjeća kako je tu noć na radiju slušao reklamu o novom brijaču rejzor.
`Rusi lansiraju satelit, a ja slušam o odličnoj tehnologiji koju su Amerikanci razvili u pravljenju žileta`, kaže on.
Priča o `Sputniku` i onome šta je nakon toga uslijedilo je prilično poznata i uglavnom objašnjava kako su se supersile odjednom našle u velikoj krizi. Istoričari sada uglavnom govore o uticaju `Sputnika` i njegovom udaru na mnoge države svijeta. Nakon njegovog lansiranja SAD su pokušale da lansiraju sopstveni satelitet `Vangard`, ali dok je čitava američka nacija gledala prenos lansiranja preko televizije, raketa se popela samo četiri metra u vazduh i eksplodirala. Džonson je to nazvao jednim od najbolje medijski pokrivenih i najviše poražavajućih neuspjeha u istoriji zemlje.
Prije 50 godina mnoge osnovne stvari o svemiru nisu bile poznate.
Niko nije znao da li su Venera ili Mars planete na kojima postoji život. Knjige su još objašnjavale da se promjene na površini Marsa dešavaju zbog sezonskih fluktuacija vegetacije. Robotske sonde su kasnije pokazale da se one dešavaju usljed pješčanih oluja. Prije pola vijeka niko nije mogao predvidjeti da će doći do buma letova ljudi u svemir. Ali kada se pogleda u prošlost svi napori ljudi su obilježeni hladnim ratom.
`Najvažnije je bilo da se pobijede Rusi. Odlazak u svemir je gotovo bio sekundaran zadatak`, tvrdi autor knjige `Raketni dječaci`.
Mnogi Amerikanci su počeli praviti bunkere misleći da će ih Rusi bombardovati.
`Uticaj 'Sputnika' na Amerikance nije oslabio sve do izbora 1960. godine`, kaže Vilijem Evald, jedan od ljudi koji su pisali govore Ajzenhaueru.
Ljudi su pričali o razlikama u pogledu projektila između SAD i Sovjetskog Saveza, koje u stvari nisu postojale.
Poznati kolumnista Metju Brzezinski je u svojoj knjizi `Rađanje Crvenog mjeseca` pisao da su se Sovjeti plašili da će SAD lansirati nuklearni napad na njih. Satelit `Sputnik` nije bio toliko važan koliko raketa R-7, koja ga je izbacila u svemir i tim je posredno poslana poruka Amerikancima da bi mogla biti napadnuta interkontinentalnim projektilima.
`Priča o 'Sputniku' nikada nije bila u pogledu svemira ili satelita, već o raketi koja ga je nosila`, rekao je Brzezinski.
Od tada je prošlo mnogo godina i ljudi su se sve više okretali proučavanju svemira, što je rezultiralo nevjerovatnim stvarima kao što je postavljanje međunarodne svemirske stanice i pojave prvih svemirskih turista.
Svemirsko doba slavi 50 godina postojanja i danas malo ljudi koristi taj naziv. Sada imamo informatičko doba i novu eru globalizacije, ali svemirska tehnologija još igra značajnu ulogu u kreiranju uvezivanja i ubrzanja civilizacije.
Trenutno postoje ozbiljni planovi NASA da se vrate na Mjesec do kraja naredne dekade, kada će biti obilježeno 50 godina od lansiranja sonde `Apolo 11`. Većina letova u duboki svemir nakon `Apola` je uglavnom bila vezana za sonde bez ljudske postave i orbitalnih teleskopa. Možda na kraju, kada se sumiraju svi rezultati novog svemirskog doba, dolazi se do zaključka da ipak sateliti predstavljaju najveći napredak u osvajanju svemira. Oko 6.600 satelita različite namjene je bilo lansirano od vremena kada je lansiran `Sputnik`.