SARAJEVO, BANJALUKA - Oko 70 odsto bh. stanovništva nema pristup javnoj kanalizaciji, a oko 40 odsto javnim vodovodima, zbog čega su prisiljeni snalaziti se na razne načine.
Najčešće se radi o alternativnim načinima rješavanja pitanja vodosnabdijevanja i kanalizacionih odvoda, a to su "divlji" vodovodi i septičke jame.
Prema podacima do kojih je došao UNDP kroz Projekat opštinskog okolišnog i ekonomskog upravljanja (MEG), koji je proveden u 31 opštini, u prosjeku oko 62 odsto domaćinstava je bilo priključeno na javni sistem vodosnabdijevanja.
Goran Štefatić, projekt menadžer, naveo je da su u početnoj fazi ovog projekta došli do podataka da je oko 29 odsto domaćinstava spojeno na mrežu javnog kanalizacijskog sistema.
"To znači da su ostali stanovnici sebi obezbijedili vodu tako da su domaćinstva priključena na alternativne, manje seoske vodovode kojima upravlja obično grupa građana", naveo je Štefatić.
On je naveo da MEG projekat posebnu pažnju posvećuje i mogućnosti plaćanja ovih usluga za sve građane.
"Što se tiče mogućnosti plaćanja ovih usluga, zasad većina građana može priuštiti plaćanje ovih usluga, iako postoji izvjestan broj osoba kojima je potrebna pomoć za plaćanje ovih usluga zbog nedostatnih ili nepostojećih vlastitih prihoda", naveo je Štefatić.
Stojadin Knežević, portparol A.D. "Vodovod i kanalizacija" Bijeljina, kazao je da je na gradski vodovod priključeno više od 32.000 domaćinstava.
"Pristup vodovodnoj mreži ima više od 85 odsto stanovništva naše opštine, ali neki ne žele da se priključe", kazao je Knežević.
On je naveo da se domaćinstva koja nisu priključena na gradsku mrežu vodom snabdijevaju iz raznih bunara.
"Što se tiče kanalizacije, ovi u centru grada će se morati priključiti kad-tad, a po seoskim mjestima još nema kanalizacione mreže. Čak i Janja, koja je velika, nema kanalizaciju, po tim mjestima se odvod kanalizacionog otpada rješava kroz septičke jame. Bijeljina je imala oko 25.000 septičkih jama i kad smo imali poplave to je bila, blago rečeno, prava katastrofa", pojasnio je Knežević.
Ekrem Kahriman, direktor JP "Vodovod i kanalizacija" Zenica, kazao je da kod njih na javnoj mreži ima oko 78.000 građana, ali da je problem što nemaju prečistač otpadnih voda pa se sav otpad ispušta ravno u Bosnu.
"Mi bi trebalo da dobijemo sistem za otpadne vode 2021. godine i time bismo riješili veliki problem koji sada imamo", kazao je Kahriman.
Iz banjalučkog "Vodovoda" je saopšteno da na području grada oko pet odsto domaćinstava nije priključeno na gradsku vodu, a 40 odsto na kanalizacionu mrežu.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici, kao i na X nalogu.