"Danas je teško i ljudima koji imaju završene fakultete, a kako je tek onima koji nemaju nikakvu školu nema potrebe ni govoriti", kaže Dario Osmanović, Rom iz Banjaluke, otac troje školaraca.
"Radim u humanitarnoj organizaciji 'Partner', imam svoju platu i zahvaljujući njima mogu da zaradim dovoljno za život i školovanje djece. Svjestan sam da se bez škole ne može nikuda i djecu učim da cijene pomoć koju im pružaju njihovi nastavnici i ostali ljudi koji učestvuju u njihovom obrazovanju", kaže Osmanović.
Pomoć grada Banjaluka koji svake godine romskoj djeci daruje udžbenike i školski pribor Osmanović, kao i ostali roditelji, veoma cijeni jer bi bez njihove pomoći teško mogao da djeci kupi knjige.
Osmanovićev stariji sin, petnaestogodišnji Danijel, redovan je učenik drugog razreda Metalske škole, a volio bi da kad završi školovanje radi kao vozač.
Mlađi sin, osmogodišnji Denis Osmanović, učenik je trećeg razreda Osnovne škole "Sveti Sava" i on je takođe zadovoljan školom i druženjem sa školskim drugovima i planira da nastavi školovanje.
Međutim, sudbinu ovih dječaka ne dijele sva djeca romske nacionalnosti jer mnoga od njih nikada i ne krenu u školu ili se iz nje brzo ispišu.
U nekim gradovima nema romskih đaka
Iako je u osnovnim školama posljednjih godina povećan broj đaka romske nacionalnosti, zbog neimaštine, nepostojanja osnovnih uslova za normalan život ali i diskriminacije, mnoga djeca odustaju od škole, kažu u romskim udruženjima, ali i u Ministarsvu obrazovanja i nauke FBiH.
Prema podacima Ministarstva obrazovanja i nauke FBiH prošle godine je u osnovne škole u ovom entitetu upisano 2.283 učenika romske nacionalnosti, dok za ovu godinu podaci još nisu prikupljeni. Najviše upisanih đaka, njih 870, bilo je u Tuzlanskom kantonu, u Zeničkodobojskom kantonu 450 i u Sarajevskom kantonu 320. U ovom ministarstvu ističu da ova tri kantona najviše i rade na obrazovanju mladih Roma.
"Najbolja je situacija u Tuzlanskom kantonu gdje ima najviše učenika u srednjim školama. Najveći problem je što se djeca ispisuju iz škole i rijetki su oni koji nastavljaju školovanje. Oni se ispisuju iz škole ili zbog materijalne situacije ili ne shvataju važnost školovanja", kazali su u Ministarstvu obrazovanja i nauke FBiH.
Mehmed Mujić, referent za romska pitanja pri Ministarstvu obrazovanja Tuzlanskog kantona, tvrdi da je najveća prepreka obrazovanju Roma neimaština.
"Mi razgovaramo sa roditeljima i nagovaramo ih da šalju djecu u škole. Mnogi od njih se nalaze u teškoj materijalnoj situaciji ali naš cilj je da povećamo broj učenika i da ti učenici nastave sa školom. Ja sam Rom i znam kako je taj put težak, ali bio sam odlučan i na kraju završio Fakultet za tjelesni odgoj u Tuzli. Želim da mojim putem krenu i drugi Romi", kaže Mujić.
U Republičkom pedagoškom zavodu RS navode da je u Republici Srpskoj u školskoj 2006/2007 godini osnovnu školu pohađao ukupno 501 učenik romske nacionalnosti, od čega je njih 425 redovno pohađalo nastavu.
Najveći broj učenika romske nacionalnosti u jednoj školi, njih 59, pohađalo je OŠ "Sveti Sava" u Modriči, od kojih je 69 đaka dolazilo neredovno na nastavu dok su ostali bili redovni.
Najveći broj učenika romske nacionalnosti po opštinama, kako navode, zabilježen je u Bijeljini, gdje je u OŠ "Jovan Dučić" nastavu pohađalo 48 učenika romske nacionalnosti. Što se tiče grada Banjaluka osnovnu školu pohađalo je 24 učenika.
U nekim opštinama, među kojima su Istočno Sarajevo, Trebinje, Mrkonjić Grad, Foča i Trnovo, prema podacima Republičkog pedagoškog zavoda, u osnovnim školama nema niti jednog učenika romske nacionalnosti.
Nevladina udruženja pripremaju i đake i roditelje
"Povećanju broja djece romske nacionalnosti najviše su doprinijela nevladina udruženja koja rade sa njima i zbog toga Ministarstvo nauke i obrazovanja FBiH svake godine finansijski pomaže ta udruženja i obezbjeđuje ovim učenicima besplatne udžbenike", kazali su u ovom ministarstvu.
Ove godine, zahvaljujući nevladinoj organizaciji "Budi moj prijatelj", u Sarajevskom kantonu najviše romske djece, njih 16, upisano je u Osmu osnovnu školu u ilidžanskom naselju Butmir.
Vahidin Tirak, socijalni radnik i član udruženja "Budi moj prijatelj", kaže da su njihovi članovi radili godinu dana sa djecom u romskom naselju Butmir kako bi ih pripremili za školu.
"U Butmiru smo održavali radionice godinu dana za djecu i pripremali smo ih za školu. Roditelji su zadovoljni što im djeca idu u školu. Mi smo dosta radili i sa roditeljima i objašnjavali im zbog čega je obrazovanje bitno i nagovarali ih da pošalju djecu u školu. Ovo je najveći broj prvačića romske nacionalnosti u jednoj školi. Trudimo se da ovu djecu ne ostavimo na cjedilu. Svaki dan dolazimo u školu i pratimo njihov rad i želimo da ih zadržimo u školi kako bi nastavili dalje školovanje", kaže Tirak.
Kadrija Vejselović, direktorica Osme osnovne škole, tvrdi da sa djecom romske nacionalnosti u ovoj školi nije bilo nikad problema.
"Problem je što oni odustaju od školovanja. Do sada ih na nastavu dolazi devet, od upisanih 16, a ova je škola od početka bila za školovanje Roma. Oni se odlično uklapaju sa drugom djecom i vlasti bi trebale više da im pomognu kako bi im obezbijedili uslove za školovanje", navodi Vejselovićeva.
Romsko naselje bez struje i vode
Romsko naselje Butmir već trideset godina nema ni struju ni vodu. Zbog neadekvatnih uslova za život roditelji nisu sigurni da li će svoju djecu uspjeti zadržati u školi.
Pedesetsedmogodišnja Esma Seferović, ove godine u školu je upisala šestoro svoje djece i šestoro unučadi.
"Drago mi je što su krenuli u škole i sretna sam što se obrazuju. Romi iz Butmira nikad nisu imali priliku da idu u školu. Problem je jer nemamo ni vodu ni struju u naselju, a djeca bi trebalo da budu i oprana i obučena. Vlast nam je obećala praviti nove kuće i to sad čekamo, ako nam ih ne naprave moraćemo ispisati djecu iz škole", kaže Seferovićeva.
Vahidin Tirak smatra da je neophodna veća briga vlasti kako bi djeca ostala u školama.
"Vlasti moraju obezbijediti ovim ljudima osnovne uslove za život. Posljednjih godina pojavili su se i donatori za izgradnju kuća ovim porodicama ali zbog naše spore administracije još se ništa nije uradilo. Država je donijela strategiju i Akcioni plan za obrazovanje romske djece ali to je sve ostalo na papiru i ništa nije urađeno. Sa Romima najviše rade nevladina udruženja", navodi Tirak.
Plaćena užina, izleti, knjige…
U Banjaluci najviše učenika romske nacionalnosti pohađa OŠ "Branko Radičević". Odlično se slažu sa školskim drugovima, a nastavnici im izlaze u susret i poklanjaju im više pažnje nego ostaloj djeci kako bi lakše savladali gradivo. U ovoj školi mališanima su obezbijeđene dvije užine, pomoć u školskom priboru, kao i paketići i pokloni za Novu Godinu ili neki drugi praznik.
Jadranka Božić, direktorica OŠ "Branko Radičević", kaže da su svi učenici romske nacionalnosti mirna i poslušna djeca i da su se dobro uklopili sa svojim vršnjacima.
"Redovno dolaze na nastavu, trude se da uče koliko mogu, a mi nastojimo da im olakšamo školovanje i približimo ih školi", navodi Božićeva.
Ono što je pozitivno, kako ističe, je to što se ta djeca uključuju u razne sekcije i vannastavne aktivnosti, što pokazuje da su zainteresovani da i poslije škole korisno troše svoje vrijeme i nešto novo nauče.
Božana Kondić, nastavnik matematike i fizike u OŠ "Branko Radičević", navodi da romskoj djeci svi nastavnici posvećuju više pažnje nego ostaloj djeci kako bi mogli bolje pratiti nastavu.
Što se tiče školskog uspjeha kaže da nisu baš najbolji, ali se trude da nauče koliko mogu.
Za Jelenka Osmanovića, učenika sedmog razreda ove škole, najdraži predmet je engleski jezik.
"Ne znam baš mnogo engleski, ali mi se taj jezik sviđa i ti časovi su mi najdraži. Volio bih da naučim da ga govorim", kaže on.
U OŠ "Jovan Dučić" u Bijeljini ima sedamnaestoro romskih đaka.
"Djeca romske nacionalnosti zaista su se dobro uklopila sa ostalim đacima i nikada nije bilo nikakvih sukoba niti uvreda ni sa čije starne. Kada djeca idu na izlete mi platimo sve troškove za njih, tako da i oni imaju sve što imaju i ostala djeca", kaže Vlajko Radovanović, direktor ove škole.
Ranko Savanović, viši stručni saradnik za predškolsko vaspitanje i osnovno obrazovanje u Ministarstvu prosvjete i kulture RS, navodi da je ministarstvo u školskoj 2008/2009. godini obezbijedilo besplatne udžbenike za sve učenike prvog i drugog razreda osnovnih škola u RS, među kojima su i djeca romske nacionalnosti.
Omogućiti zapošljavanje poslije školovanja
Dragoljub Davidović, gradonačelnik Banjaluke, kaže da Administrativna služba grada već pet godina đacima romske nacionalnosti obezbjeđuje udžbenike i školski pribor kako bi ih stimulisali da idu u školu i omogućili im osnovne uslove za to.
S obzirom na to da je za njihov normalan život i školovanje veoma važan socijalni status roditelja, u toku je izgradnja sedam stambenih jedinica za romske porodice koje finansira grad Banjaluka.
Šaha Ahmetović, predsjednica Udruženja Roma u Banjaluci, potvrđuje da Administrativna služba grada Banjaluka i donatori puno pomažu udruženju i svim Romima tako što ulažu u opremanje njihovih prostorija, školovanje đaka i zaposlenje radno sposobnih Roma.
Mehmed Mujić smatra da je potrebno pokrenuti inicijativu zapošljavanja Roma poslije školovanja.
"Jedino na taj način mogu se potaknuti i ostali na školovanje i rezultati će biti vidljivi. Ako se djeca školuju i poslije ne mogu naći posao onda roditelji neće ni da šalju djecu u školi. Potrebno je raditi na tome da Romi imaju pravo pri zapošljavanju kao i drugi", kaže Mujić.