Termoelektrane i stari automobili, najveći zagađivači u BiH, sve više utiču na kvalitet vazduha.
Tokom zime udio sumpor-dioksida, ugljen-dioksida i čestica prašine u vazduhu u nekim bh. gradovima značajno raste, a prethodno, za vrijeme ljetnih mjeseci, kako kažu u Federalnom hidrometeorološkom zavodu, pod uticajem sunca, dođe do pojave prizemnog ozona, zbog čega ljudi imaju problema sa disajnim organima.
Ljekari upozoravaju da je kao posljedica udisanja smoga i njegovog ispuštanja u okolinu, u BiH alarmantno povećan broj hroničnih bolesnika.
U zdravstvenim ustanovama kažu da su najčešće u pitanju respiratorne bolesti, astma i oštećenje plućnog tkiva.
Teufik Hadžiosmanović, specijalista za plućne bolesti Doma zdravlja Kantona Sarajevo, pojašnjava da se tokom hladnih zimskih mjeseci, kada je zagađenost vazduha veća, povećava i broj hroničkih bolesnika.
Hadžiosmanović ističe da smog štetno utiče na disajne puteve, jer prevashodno sadrži komponente ugljenika, vodonika i sumpora, koji oštećuju zaštitni aparat pluća i disajne puteve.
Povećanje hroničnih bolesnika: "Smog prouzrokuje oštećenje respiratornog sistema, što dalje izaziva suženje disajnih puteva, odnosno otežano disanje, a to ujedno pogoduje razvoju bakterijskih infekcija", objašnjava Hadžiosmanović.
Dodaje da smog može biti uzročnik i nastanka akutnih bronhitisa.
"Sam podatak da je 1952. godine u Londonu zabilježeno 4.000 smrtnih slučajeva, dok je koncentracija smoga bila ogromna, dovoljno govori o tome kakav je uticaj smoga na zdravlje čovjeka", ističe Hadžiosmanović i dodaje da smog izaziva i alergijske reakcije.
Martin Tais, ekspert za kvalitet vazduha pri Federalnom hidrometeorološkom zavodu, tvrdi da je Sarajevo tokom prošle zime bio najzagađeniji grad u BiH, a da je zagađenost vazduha velika i u Tuzli, Zenici, Kaknju i drugim gradovima u kojima postoje industrijska preduzeća.
"U gradskim sredinama, smog nastaje kao posljedica industrijskog otpuštanja štetnih čestica, a zbog većeg broja automobila, vazduh je uvijek zagađeniji u većim gradovima. Koncentracije sumpor-dioksida prošle zime su dostizale i preko 700 miligrama po metru kubnom, a maksimalne dozvoljene vrijednosti u tom periodu su do 600 mikrograma", ističe Tais.
Na osnovu monitoringa koji obezbjeđuje Ministarstvo prostornog uređenja i zaštite okoliša KS, utvrđeno je da su u Kantonu Sarajevo motorna vozila najveći zagađivači vazduha emitujući azotne okside, prašinu, te ostale supstance štetne po ljudsko zdravlje.
"Problem sa motornim vozilima je posljedica neadekvatnih i često nezakonitih kontrola izduvnih sistema, prilikom redovne registracije vozila koju obavljaju stanice tehničkog pregleda, kao i loša kontrola kvaliteta goriva, koja se distribuiraju i koriste na području kantona i šire", objašnjava Zijada Krvavac, pomoćnik ministra za zaštitu okoliša u Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo.
Preventivno djelovanje: Što se tiče preventivnog djelovanja na smanjenju zagađivanja vazduha od motornih vozila, to ministarstvo je uvelo obavezu dostavljanja mjesečnih izvještaja stanica tehničkih pregleda, iz kojih su vidljivi podaci o koncentraciji izduvnih gasova, odnosno o načinu kontrole ispravnosti izduvnih sistema prilikom registracije vozila.
"Pošto su uočene brojne nepravilnosti koje su imale štetan uticaj na kvalitet zraka od resornih ministarstava za promet je više puta traženo da se pooštri nadzor nad stanicama tehničkog pregleda. Iz tog razloga, ministarstvo je pozdravilo uvođenje video-nadzora u stanice tehničkog pregleda koje je započelo prvog maja ove godine", kaže zijada Krvavac.
Kako ističe, očekuje se da će se tom mjerom onemogućiti fiktivni pregledi vozila.
Ona dodaje da su, pored vozila, tokom zimskog perioda najveći zagađivači pogoni za produkciju toplotne energije, odnosno kotlovnice, te ostali privredni i poslovni subjekti.
U Republičkom hidrometeorološkom zavodu dodaju da u RS još nije urađen zvanični inventar gasova koji bi dao precizne podatke o najvećim izvorima zagađenja.
"Najveći zagađivač vazduha je energetski sektor, sa čak 70 odsto udjela, zahvaljujući upotrebi fosilnih goriva. Naše dosadašnje analize i proračuni koji su rađeni, pokazuju da je trenutno najveći zagađivač saobraćaj, pored termoelektrana koje su svugdje u svijetu daleko najveći zagađivači", kaže Ranka Radić, načelnik Odjeljenja za ekologiju u Republičkom hidrometeorološkom zavodu.
Dodaje da je veliki zagađivač i poljoprivreda te da industrija, iako je na vrlo niskom stepenu razvoja, ima značajan udio u ukupnom zagađenju.
Neophodni ekološki standardi: Tais smatra da bi nadležne institucije trebalo da zahtijevaju da svako preduzeće mora ispoštovati uslove na osnovu kojih je dobilo ekološku dozvolu za rad, kako bi se poboljšao kvalitet vazduha u BiH.
"Rad svih industrijskih objekata, koji zagađuju vazduh, potrebno je regulisati ekološkim dozvolama, jer pravila predviđena planovima aktivnosti, mnoga preduzeća ne poštuju", objašnjava Tais.
Dodaje da bi se u BiH morali poštovati svi ekološki standardi, koji se poštuju i u Evropi.
Osim toga, kako ističe Tais, udio starih automobila u zagađenosti vazduha u FBiH je veći od 60 odsto.
"U FBiH i BiH, sve što se zimi izbaci iz automobila i toplana za zagrijavanje ložišta, zadržava se duže po kotlinama, zbog čega je kvalitet vazduha znatno lošiji, dok je ljeti vremenska situacija promjenjiva, međutim, pitanje stvaranja industrijskih centara predstavlja problem tokom cijele godine", pojašnjava Tais.
Kako ističe, i u BiH je potrebno primijeniti najbolje tehnologije u radu većih industrijskih objekata, kakvi su u Tuzli, Ugljeviku, Kaknju i Gacku.
U Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo navode da opšte ekonomske i socijalne prilike u kojima se nalazi BiH u cjelini, definitivno utiču direktno i indirektno na napore na osiguranju kvaliteta zraka.
"To se, prije svega, odnosi na tehnološku zastarjelost industrije i privrede, loš standard stanovništva koji koristi jeftinija goriva za zagrijavanje i stara vozila", objašnjava Zijada Krvavac.
Stari automobili, kao jedan od najvećih zagađivača vazduha u BiH, emituju štetne gasove, posebno dizel motori, što je, kako ističe Tais, uzročnik crnog dima i čestica prašine u gradovima i tokom ljeta, kada se naročito povećava problem ozona u gradovima.
Prizemni ozon: "Upravo zbog povećanja koncentracije sumpor-dioksida i drugih komponenti i pod uticajem sunca, kada je toplo, dolazi do pojave prizemnog ozona, koji nekada nije bio štetan, međutim, današnje koncentracije ozona, sa preko 180 mgr po metru kubnom predstavljaju problem, kako za biljke, tako i za ljude", kaže Tais.
U Ministarstvu prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo kažu da je u cilju poboljšanja kvaliteta vazduha, a u skladu sa Zakonom o zaštiti zraka Federacije BiH u Kantonu Sarajevo donesena Odluka o mjerama za očuvanje kvaliteta zraka, kojom su utvrđeni strožiji uslovi za nabavku energenata.
"Odlukom je utvrđena zabrana prodaje i upotrebe uglja koji ima sadržaj sumpora iznad 20g/kg ekvivalentnog uglja. Primjena te zabrane se kontroliše putem Inspekcije zaštite okoliša na dva načina i to provjerom legalnih distributera, odnosno prodavaca te vrste goriva, kao i provjerom emisije iz ložišta koja upotrebljavaju ugalj kao energent", objašnjava Zijada Krvavac.
Što se tiče drugih energenata, posebno lož- ulja odnosno nafte i naftnih derivata, kako ističe ona, njihov kvalitet je utvrđen Odlukom na nivou države.
"Osim Odluke o kvalitetu tečnih goriva na nivou BiH, federalni Zakon o zaštiti zraka sadrži odredbe koje se tiču sadržaja sumpora u gorivu, te korištenja olovnog benzina za motorna vozila", kaže Zijada Krvavac.
Dodaje da se od 1. januara 2010. godine, neće vršiti promet olovnog benzina u Kantonu Sarajevo, a da u gorivima ne bi smio biti veći sadržaj sumpora od 0, 20 odsto njihove mase.
Krvavac ističe da je potrebno donijeti pojedine pravilnike na osnovu federalnog Zakona o zaštiti zraka, te da je prioritetno da se usvoje izmjene i dopune tog Zakona čija je procedura u toku.
Prema njenim riječima, kvalitet vazduha u velikoj mjeri narušavaju i ona preduzeća, koja ne poštuju planove aktivnosti na osnovu kojih su dobili ekološke dozvole za rad.