Nacionalne manjine u Hrvatskoj i danas imaju dosta problema, ali se u prethodnom periodu situacija popravila i manjine uživaju prava koja ranije nisu imala, rekao je u intervjuu za "Nezavisne" Aleksandar Tolnauer, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Republike Hrvatske.
Ističe da će hrvatska premijerka Jadranka Kosor više brinuti o manjinama nego što je to bio slučaj sa bivšim premijerom Hrvatske Ivom Sanaderom.
"Postoji politička volja da se razumiju problemi manjina. Mi smo zajedno s Vladom uložili dosta napora da se taj civilni i nevladin sektor manjina dosta razvije", kaže Tolnauer.
NN: Kakvo je stanje nacionalnih manjina u Hrvatskoj i koliko im može pomoći Savjet za nacionalne manjine?
TOLNAUER: Savjet za nacionalne manjine Republike Hrvatske je državno tijelo i radi zajedno s Vladom na poboljšanju položaja nacionalnih manjina. Tendencija je da na državnom nivou postoji jedno krovno tijelo koje će se brinuti o pravima manjina. Uvijek se postavlja pitanje da li je to tijelo autonomno ako je pri Vladi i da li ima nekog utjecaja jer je savjetodavnog karaktera. Ono je specifično po tome što finansira programe manjina, a ove godine imamo budžet od oko šest miliona eura koji je namijenjen za projekte nacionalnih manjina. Financiramo sve programe koji se tiču programa nevladinih udruga nacionalnih manjina, kulturne manifestacije, izdavaštvo i novine nacionalnih manjina. Cijela politika Savjeta je da se manjine integrišu u hrvatsko društvo, ali sa svojim indentitetom. To često zvuči kao fraza, ali zaista je tako.
NN: S kakvim problemima se suočavaju nacionalne manjine u Hrvatskoj?
TOLNAUER: Jasno je da manjine u Hrvatskoj imaju problema. To je činjenica. Međutim, objektivno govoreći, u posljednjem periodu zabilježen je ogroman napredak u poboljšanju položaja nacionalnih manjina. Ustavni zakon Republike Hrvatske je vrhunski zakon koji garantira prava nacionalnih manjina i zakonski je to sve riješeno na vrhunskom nivou. Jasno su određena prava nacionalnih manjina na nivou lokalne i regionalne samouprave. Međutim, mjere zakona nemaju mnogo efekata ako se ne provode na terenu. Najviše problema u Hrvatskoj ima srpska nacionalna manjina kao naša najveća nacionalna manjina. To su poznati problemi u vezi s povratkom i stanarskim pravom i statusom. Vrlo je bitno to što su manjine ušle u politički i javni život i sada u Hrvatskom saboru ima osam zastupnika iz redova manjina. Ako imate neka deklarativna prava koja ne možete ostvariti onda se gubi njihov smisao. Za manjine je bitno da imaju utjecaja na javni i politički život. Ako imaju taj utjecaj, onda imaju neki način da se bore za svoja prava i da ih sami ostvaruju.
NN: Nacionalne manjine su u koaliciji s vladajućom većinom. Kako ocjenjujete tu činjenicu?
TOLNAUER: Danas su manjinski zastupnici, a među njima i srpski, u koaliciji s vladajućom partijom na državnom nivou. Svakako nije loše da manjine budu u vladujućujoj koaliciji, ali nije dobro u izbornom sustavu da manjine budu te od kojih zavisi neka vlast. Međutim, manjine svoj položaj nisu nikada iskorištavale i zloupotrebljavale kako bi na neki način ucjenjivale vlast u zamjenu za neke povlastice. Danas imamo situaciju da je Srbin potpredsjednik Vlade, a prije toga je bio zadužen za pitanja regionalnog razvoja. Po tom koalicionom sporazumu imamo šest pomoćnika ministara iz reda srpskog naroda. To su ogromni pomaci unaprijed, a oni koji to kritiziraju na te činjenice gledaju iz svoga kuta. Svaki pokušaj da se manjine getoiziraju vodi samo većim problemima.
NN: Hrvatska je stala u pregovorima s Evropskom unijom, Jadranka Kosor je iznenada došla do mjesta premijera, a u toku su rebalansi budžeta. Kako će takvo stanje uticati na položaj manjina u Hrvatskoj?
TOLNAUER: Naravno, Hrvatska danas ima niz specifičnih problema koji ne bi trebalo da se previše odraze na manjine. Nova premijerka Jadranka Kosor je dobro upoznata sa stanjem manjina jer je ona vodila sektor u Vladi koji se bavio ljudskim pravima. Ona je na tome radila i prije dolaska na mjesto premijera. Puno više se bavila manjinama, nego Ivo Sanader i sigurno će se više brinuti o njima od svog prethodnika. Od tri rebalansa proračuna sredstva za manjine su smanjena samo za 2,61 odsto. To je najmanje proračunsko smanjenje od svih proračunskih korisnika u Hrvatskoj. Znači, to je dokaz da postoji politička volja da se razumiju problemi manjina. Mi smo zajedno s Vladom uložili dosta napora da se taj civilni i nevladin sektor manjina dosta razvije. I danas postoje petoškoće s ostvarivanjem prava manjina u nekim područjima koja su bila zahvaćena ratom, što je donekle razumljivo. Možda je primjer Vukovara najbolji da se pokaže kako sarađuju političke stranke manjina.
NN: U kojoj mjeri je važna regionalna saradnja za položaj nacionalnih manjina?
TOLNAUER: Regionalna saradnja je izuzetno važna, i to ne samo zbog nacionalnih manjina već i zbog razvoja zemalja u regiji. Čitava regija je izuzetno povezana u ekonomskom smislu, a ni jezik nije velika barijera. Za budućnost moramo stvarati takvu političku klimu da se svi u regionu osjećamo prijatno. Nacionalističke ideologije su stvorile stereotipe o pripadnicima drugih naroda. Ovdje niko nikom nije neprijatelj i ne bi trebalo da bude. Ovdje svi moraju surađaviti. Treba puno raditi na prevazileženju stereotipa koji su nam nametnuti i koje određene političke grupacije koriste, što ne vodi nikakvom napretku. Svaka zemlja u regiji je specifična i pitanje nacionalnih manjina je različito riješeno u svakoj od njih. Kako će to koja zemlja riješiti zavisi od raznih faktora, istorijskih, ekonomskih i drugih.
NN: "Hjuman rajts voč", nevladina organizacija za zaštitu ljudskih prava, je početkom godine objavila izvještaj o stanju ljudskih prava u svijetu. Prema tom izvještaju, Srbi u Hrvatskoj se susreću s teškoćama u povratku zauzetih kuća i poljoprivrednog zemljišta, dok se posebno ističe problem oduzetog stanarskog prava?
TOLNAUER: Stanarska prava su u vezi s određenim pravnim normama koje je potrebno ispuniti, ali to je sve u procesu rješavanja. Tu se postavlja pitanje pravnih normi jer ako se primjeni europsko pravo ono ne poznaje stanarsko pravo kao pravnu kategoriju. Kod povratka mnogi ljudi traže imovinu natrag, ali nailaze na pravne probleme. U Hrvatskoj imamo problema sa zapošljavanjem i to ne samo manjina već cjelokupnog stanovništva. Nije dovoljno povratniku napraviti vilu s bazenom ako on nema posao. Srpski zastupnici rade na pitanjima zapošljavanja povratnika i imaju udrugu "Privrednik" koja se bavi stvarenjem uvjeta za zapošljavanje da bi se ljudi mogli vratiti. Pored toga, u te svrhe treba da se osnuje i Srpska banka. Naravno da postoje problemi, ali nisu takvi kao što se za dnevnopolitičke svrhe prezentiraju. Nekada se ta pitanja manjina nedobronamjerno koriste u političke svrhe.
NN: Kakva je medijska zastupljenost manjina u Hrvatskoj?
TOLNAUER: U Hrvatskoj se izdaje veliki broj novina i časopisa nacionalnih manjina. Nedavno su "Novosti", list koji izdaje srpska manjina, slavile 500. broj gdje su bile prisutne mnoge ličnosti iz javnog života. Te novine su sufinansirane iz državnog proračuna preko našeg Savjeta i pomaže ih matična država. Vjerujem da će "Novosti" biti na kioscima. Savjet trenutno finansira 56 novinskih izdanja, što je po mom mišljenju previše. Ne postoje nikakve zakonske prepreke da se novine na srpskom jeziku, ili bilo koje druge, nađu na kioscima. Na tom području vladaju zakoni tržišta i ako bude interesa ja vjerujem da će uskoro "Novosti" naći u slobodnoj prodaji kao neke italijanske novine u Istri. Ustavni zakon i Zakon o medijima se u potpunosti ne primjenjuje u prikazivanju manjinskih emisija na Hrvatskoj radioteleviziji. Takvih emisija je premalo. Ne prikazuju se emisije na jezicima nacionalnih manjina, ali mislim da će se to pitanje krajem godine riješiti ako krene novi program. Postoje problemi u uređivačkoj politici javnih televizija jer se vijesti koje se tiču nacionalnih manjina getoiziraju. Integracija manjina mora biti vidljiva i u medijima.
NN: Poštuju li se prava nacionalnih manjina na svim nivoima vlasti?
TOLNAUER: Na lokalnom nivou imamo problema s nekim strankama koje imaju određene animozitete prema nacionalnim manjinama. Tamo imamo problema s provođenjem zakona, a u urbanim sredinama nacionalne manjine nemaju mnogo problema. Problemi se reflektiraju na područjima koja su ekonomski slabije razvijena. Postoje i neke zakonske mane pa nam se može desiti da Kinezi zatraže status manjine jer zakonski sloboda udruživanja je velika. Često se u nekim lokalnim sredinama politizira pitanje manjina i smatramo da se tu može puno više uraditi. Savjetu nije problem doći do najviših funkcionera od premijera do predsjednika i urgirati za probleme manjina. Na taj način neka pitanja se brže pokreću. Ne smiju se stvarati stereotipi da manjine traže nešto izvan zakona, nešto na štetu većine.