Sigurnosna situacija u Federaciji BiH je zadovoljavajuća bez obzira na povremene incidente, kaže ministar unutrašnjih poslova FBiH Muhidin Alić.
Ističe da je broj svih kršenja zakona u ovoj godini značajno smanjen u odnosu na prošlu.
Cijeni da je policija u cijeloj BiH organizovana na način na koji trenutno djeluje dostigla svoj vrhunac efikasnosti i da je zbog toga treba reformisati i učiniti jednostavnijom. Alić smatra da postojanje 15 agencija za bezbjednost, među kojima postoji saradnja koja zavisi samo do dobre volje pojedinaca, ostavlja prostor da se ne zna ko je za šta odgovoran što pogoduje kriminalcima.
NN: U Unsko-sanskom kantonu ste nedavno prezentirali izvješaj o sigurnosnoj situaciji u FBiH.
ALIĆ: Stanje u FBiH je zadovoljavajuće. Provjeru vršimo na bazi parametara koje pratimo: javni red i mir, kriminalitet i saobraćaj. Kriminalitet je u padu, imamo za više od jedan posto manje krivičnih djela u odnosu na prošlu godinu. Od 26 ubistava u proteklih devet mjeseci razriješili smo sva i razriješili smo šest ubistava iz ranijih godina. To je izuzetan rezultat kantonalnih i federalne policije. Javni red i mir je također poboljšan, gotovo za 25 posto je smanjen broj prezentiranih prekršaja. Nismo zadovoljni sa sigurnosti u saobraćaju jer je tu za 10 posto povećan broj nezgoda, a smrtno stradalih je za 21 posto više nego prošle godine i to je najozbiljnija opasnost. Ministarstvo je prepoznalo taj problem i inicirali smo izradu strateškog plana, kao i druge zemlje u okruženju, da se bavimo tim problemom i to ne samo oni koji nadziru institucije nego i sve druge institucije. Na tome radi ekspertna ekipa.
NN: Nedavno je kardinal Vrhbosanske nadbiskupije kardinal Vinko Puljić izjavio da se imovina Katoličke crkve sistemski pljačka i da počinioci nisu hapšeni?
ALIĆ: Napad na vjerske objekte izaziva veće posljedice nego napad na neke druge objeklte i to policija treba da tretira. Ali, koliko ja imam podatke o onom što je rasvijetljeno, to su zaista samo krivična djela s ciljem koristoljublja i imovinske koristi, a ne nacionalno ugrožavanje. Najbolje svjedoči primjer iz Zenice gdje su u jednom takvom incidentu brzo otkriveni počinioci i ispostavilo se da su to najobičniji kriminalci koji sve to čine zbog materijalne koristi. No, zaštita vjerskih objekata mora biti prioritet.
NN: Ali, jesu li sve te pljačke rasvijetljene? ALIĆ: Većina jeste.NN: Nedavno je provalnik upao u stan Sulejmana Tihića, jednog od prvih ljudi vlasti u BiH. Ovaj incident nije rasvijetljen, ali činjenica da je provalnik upao u čuvani stan političara kod građana stvara osjećaj nesigurnosti.
ALIĆ: To je sada slučaj u operativnoj fazi, o tome više možete govoriti sa direktorom policije. Ja mislim da ovo nije dobar primjer i da politčari moraju imati zaštitu.
NN: Prema dostupnim informacijama, u Tihićev stan je upao profesionalac.ALIĆ: To su ipak operativne stvari i pitajte to u Upravi policije koja vrši istragu.
NN: Znate li da je prije nekoliko mjeseci bila provala i u zgradu Ustavnog suda Federacije BiH, pa prije nekoliko dana u prostorije SDP-a koje su u istoj zgradi gdje je i sjedište federalne vlade?
ALIĆ: To jesu činjenice i to govori da efikasnost zaštite tih objekata i ličnosti treba podići na viši nivo.NN: Tihić je nedavno, povodom provale u njegov stan, kazao da mu je jedan od policijskih dužnosnika rekao da se ne treba bojati u RS nego u FBiH jer se ovdje ne zna ko s kim sarađuje i ko za koga radi.
ALIĆ: Ne bih ja to kementirao jer ne znam šta je taj dužnosnik mislio.
NN: Možemo li i poslije ovih činjenica govoriti o zadovoljavajućoj sigurnosnoj situaciji u Federaciji?
ALIĆ: Prema parametrima koje imamo i pratimo, možemo reći da je bezbjednost zadovoljavajuća i nadam se da će u budućnosti biti i bolja. Moram da kažem da je policija na način kako je sada organizovana u gornjoj granici svojih kapaciteta i sigurno je potrebna reforma koja bi to podigla na viši nivo.
NN: Šta bi reforma policije trebala donijeti građanima Federacije BiH?
ALIĆ: Viši stepen sigurnosti. Ovako organizovana policija je neefikasna, nedjelotvorna i ne može pratiti problematiku bezbjednosti, treba da izgleda mnogo jednostavnije. Evo, ja postavljam pitanje ko je u BiH najodgovorniji za sigurnost? Je li to ministar sigurnosti, direktori SIPA ili Granične policije, entitetski ili kantonalni ministri? Svi su pomalo, a ovako mali prostor to ne trpi. Nemamo državnog plana za borbu protiv organizovanog krimnala, nemamo određene prioritete... Mi smo mali bezbjednosni prostor da bismo bili ovako iscjepkani. I pitanje saobraćaja je podijeljeno po kantonima i po entitetima i postoje pojedinačne inicijative, ali na ovako malom prostoru je teško napraviti dobar rezultat.
NN: Da li je BiH zbog te iscjepkanosti povoljno tlo za kriminalce?
ALIĆ: Jeste! Mi sada moramo telefonom zvati u drugi kanton, entitet i njihov angažman zavisi od nečije dobre volje, a kriminal ne trpi, ne entitetske granice, nego ni državne. Za dobar sigurnosni prostor u svojoj državi moraš imati dobre informacije iz okruženja.
NN: Može li se do te reforme policije postojeća saradnja uozbiljiti nekim obavezujućim sporazumom ili se sve ipak svodi na dobru volju pojedinaca?
ALIĆ: Policiju treba ustrojiti na novi način i iza toga treba da stoji zakon. Sada je saradnja dobrovoljna i nije obavezujuća. Istina, do sada nije bilo nekih loših rezultata zbog nesaradnje, ali organizacija poput policije to ne trpi. Primjera radi, u Hrvatskoj, kada je ljetos nastradala grupa vatrogasaca, oni su sjeli i tražili način da poprave organizaciju iako je ona mnogo bolja nego organizacija naše policije. Mi imamo dovoljan broj policajaca, iskusnih ljudi, ali nemamo organizaciju koja odgovara potrebama BiH.
NN: Napravili ste plan djelovanja za naredne četiri godine. Šta vam je prioritet?
ALIĆ: Prvenstveno sigurnost građana. Moramo se materijalno, tehnički i kadrovski ojačati, podržati i razvijati program rada policije u zajednici jer mislimo da je to budućnost rada – zbližavamo se sa građanima i detektujemo probleme. Želimo da razvijamo policijsku akademiju i da imamo kvalitetnog policajca.
NN: Ali, maločas ste kazali da ovako organizovana policija ne može dalje, a ipak imate planove za budućnost?
ALIĆ: Moramo nešto poduzimati, ne možemo tapkati u jednom mjestu, a reforma policije će doći svakako. Ove pripreme će nam olakšati prelazak u nove strukture ali i sadašnji rad.
NN: Nedavno je u Banjaluci u eksploziji poginuo čovjek koji je upozoravao policiju da mu prijete. Kakva je situacija u FBiH, prijavljuju li ljudi prijetnje?
ALIĆ: To su operativne stvari i detalji su kod direktora policije, ali svaku prijetnju treba ozbiljno shvatiti, pogotovo anonimnu. To jeste teško, pogotovo kada je anonimno, ali zato treba uključiti sve kapacitete, posebno tužilaštvo. Moramo pružiti zaštitu građanima kada procijenimo i kada smatramo da treba jer pored ozbiljnih prijetnji ima i lažnih ili onih na drugi način aktivnih. Ali, sve prijetnje treba shvatiti ozbiljno.
NN: Prate li tužilaštva i sudovi policiju?ALIĆ: Policija je u refornmi od 1996. godine, tužilaštvo također. Oni su sada dobili značajnu ulogu kao organ gonjenja, ali ja sam nezadovoljan što je smanjen broj tužilaca i oni sa svim problemima koje su zatekli i novim koji dolaze teško izlaze na kraj. Zakoni su postavljeni tako da policija i tužioci treba da sjede vrata do vrata i da svakodenevno sarađuju. Oslonjeni smo na tužilaštvo i sve što radimo, radimo na osnovu njihovih naloga i ta saradnja je neophodna.
NN: Vlada je MUP-u FBiH naložila da napravi strategiju sigurnosti u saobraćaju. Šta ćemo dobiti tom srategijom i kada bi ona trebala biti gotova?
ALIĆ: Vjerujem da ćemo donijeti mjere koje će smanjiti broj nesreća i povećati sigurnost u saobraćaju, no to nije lako. Vidimo na primjeru Hrvatske koja posljednjih godina mnogo radi na tome, pa opet nema željene rezultate iako imaju izuzetno fleksibilne strukture. Očekujem da strategija bude gotova i objavljena u januaru, da predstavi naše ciljeve za narednih pet godina, da značajno smanjimo te fatalne posljedice. Sada je u EU na 1.000 stanovnika smrtnost od 5 do 7 slučajeva, kod nas 16, a u Hrvatskoj 69. Želimo to smanjiti i vidjećemo na koji nivo. Iz strategije će proizaći zadaci za sve institucije, od edukacije preko tehničkih pregleda do analize zakona. Ohrabruje me način na koji ova vlada pristupa infrastrukturi i namjera da u narednom periodu ozbiljno poradi na rekonstrukciji i gradnji cesta jer tri su faktora koja utiču na sigurnost: vozilo i sve vezano za vozilo, od starosti do ispravnosti, vozač i njegovo zdravlje i obučenost te ceste. Želimo da sva ta tri faktora sagledamo i kažemo šta je realno i šta možemo uraditi. Sada u BiH generalno najviše ljudi gine u saobraćaju i struktura poginulih pokazuje da su to mladi ljudi i na tome moramo poraditi. Mi to radimo u FBiH, ali ćemo dostaviti Vijeću ministara BiH sa željom da se to uradi i na državnom nivou.
Ima organizovanog kriminala, a mafije?
NN: Kako kao čovjek komentarišete činjenicu da nisu otkriveni počinioci terorističkog akta na grobu bivšeg člana Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića u Sarajevu?
ALIĆ: Ne mogu komentarisati istragu, ali kao čovjek, da bih imao povjerenje u institucije, volio bih da su te istrage završene. No, ima tu raznih elemenata, istrage se nekada vode i po tri-četiri godine, zavisi i od bića krivičnog djela i ja se nadam da će institucije to privesti kraju.
NN: Ima li mafije u BiH?ALIĆ: Ima organizovanog kriminala i to u budućnosti mora biti prioritet.
NN: Kada govorimo o imenima iz crnih hronika poput raznih gašija, ćela, faća, je li to mafija?
ALIĆ: To morate pitati direktora policije.
Nacionalna struktura entitetskih policija
NN: Nedavno ste imali sastanak s ministrom unutrašnjih poslova RS. Da li ste razgovarali o operativnoj saradnji?
ALIĆ: Ključno pitanje je bilo nacionalna izbalansiranost policije i konstatirali smo da imao značajan debalans. U FBiH je 63,9 posto Bošnjaka, 23 posto Hrvata, 9,25 posto Srba, te 2,9 ostalih. U RS je 91 posto Srba, sedam posto Bošnjaka, jedan posto Hrvata i jedan posto ostalih. Postoji debalans i u RS i u FBiH i naš ključni stav je da zajedno radimo na njegovom otklanjanju. Postoje dva načina: edukacija pripadnika deficitarnih nacionalnosti što do sada nije urodilo plodom, ali mi nećemo odustati od toga, ili razmjena. Treba stvoriti pretpostavke za razmjenu, ambijent i uvjete i za to treba dosta tehničkih pretpostavki, a mi sada tražimo prihvatljive metode.
NN: Da li ste razgovarali o operativnoj saradnji?
ALIĆ: Operativna saradnja i sada postoji, ali institucionalna saradnja može biti daleko bolja i na tome ćemo raditi. Podržali smo operativnu saradnju, ali u ovakvoj organizaciji policije ona ima ograničenu moć i zato je potrebna reforma koja bi policiju učinila efikasnijom jer mi sada imamo 15 agencija i tako rascjepkani ne možemo odgovoriti potrebama.