Sve je spremno za početak nove školske godine u Republici Srpskoj, tvrdi Anton Kasipović, ministar prosvjete i kulture RS.
`Ostaju poslovi vezani za opremanje škola i to je kontinuiran posao koji ćemo raditi tokom cijele ove godine, ali je sasvim izvjesno da će u nekim školama u kojima smo taj posao završili učenici ići na nastavu pod boljim uslovima`, kazao je Kasipović.
NN: Od ove školske godine prvačići će imati besplatne udžbenike, može li se očekivati da će udžbenici u budućnosti biti besplatni i za ostale razrede osnovnih škola?
KASIPOVIĆ: Najmanje što ćemo uraditi je da idemo godinu po godinu, da naredne godine obezbijedimo besplatne udžbenike i za drugi razred. U kreiranju budžeta za 2008. godinu pokušaćemo obezbijediti više sredstava i nadam se da ćemo vrlo brzo uspjeti omogućiti besplatne udžbenike za osnovnu školu u cjelosti.
NN: Da li su učenici u osnovnim školama preopterećeni i da li je bilo nekih izmjena nastavnih planova i programa ?
KASIPOVIĆ: Postoje dva različita mišljenja, da su učenici preopterećeni i drugo da dio potrebnih znanja nije zahvaćen. I jedno i drugo smatram paušalnim ocjenama, ali kada je riječ o prvom razredu, mislim da je školska torba preteška i na tom svakako treba raditi. Za stvarnu ocjenu potrebno je stručno i kompetentno mišljenje, jer ne mogu se takve stvari raditi na temelju utisaka. Ono što će Ministarstvo raditi je reforma osnovnog i srednjeg obrazovanja, treba pregledati sve udžbenike, nastavne planove i programe. To ćemo raditi od septembra do aprila naredne godine i uvjeren sam da ćemo za sljedeću školsku godinu imati i bolji nastavni plan i program i bolje udžbenike.
NN: Poznato je da su pojedine škole premale za sve učenike, planirate li izgradnju novih školskih objekata?
KASIPOVIĆ: Činjenica je da imamo 203 centralne osnovne škole i 590 područnih škola. To su sve poslovi koje mora raditi Ministarstvo i oslanjaćemo se na sredstva od prodaje `Telekoma`, odnosno na Razvojni plan i program RS. Prva sjednica Savjeta za razvoj biće u septembru i tu ćemo već odobriti neke projekte, ne samo kada je riječ o školama u Banjaluci. Problem je Gimnazija u Banjaluci, a pitanje je i zašto postoji samo jedna Gimnazija, uvjeren sam da treba još jedna. Problem je i Medicinska škola, gdje pokušavamo naći neko rješenje za ovu školsku godinu, a izvjesno je da moramo graditi novu zgradu. Školu u banjalučkom naselju Lauš smo završili, potrebno je još urediti kabinete. Postoje i drugi problemi, kao što su škola u Gornjim Orlovcima kod Prijedora, škola na Palama, te u Previji, Ribniku i tako dalje. Još jednom ćemo analizirati mrežu škola da vidimo koliko nam je zaista neophodno područnih škola i da na temelju te odluke i te analize idemo u poboljšanje uslova.
NN: S druge strane postoje područne škole sa veoma malo učenika, koliki je problem u njima organizovati nastavu?
KASIPOVIĆ: To je veliki problem i postoje različita iskustva. Ljudi često razmišljaju na ovaj način: `Ako nestane škole, onda je nestalo selo.` Potpuno razumijem logiku takvih mjesta. Ako razmišljate u kakvim uvjetima uče djeca u školi u kojoj je njih dvoje, jedno u prvom i jedno u četvrtom razredu, imaju učitelja koji je ili pred penzijom ili je već u penziji, postoji podvornik u školi, i ako prihvatimo mišljenje sela, tu školu treba zadržati, ali šta je sa socijalizacijom te djece. Oni će ipak, kada dođu do petog razreda, preći u neku drugu školu, pitanje je hoće li i tu biti djece. To pitanje se ne može rješavati od slučaja do slučaja, zbog toga govorim o analizi koja će pokazati koliko od tih 590 područnih škola može opstati. Naravno, nijedno dijete ne smije ostati izvan škole, što znači da se Ministarstvo mora pobrinuti za eventualni prevoz do neke druge područne ili centralne škole, ali mislim da je neodrživa mreža od oko 800 objekata u osnovnom obrazovanju.
NN: Dokle se stiglo s projektom obaveznog srednjeg obrazovanja?
KASIPOVIĆ: To je teško pitanje. Vidjeli ste iskustvo Hrvatske, oni su najavili obaveznu besplatnu srednju školu, onda su dijelom odustali od toga jer su se suočili s nerješivim pitanjima jer u toj situaciji morate obezbijediti smještaj i prevoz učeniku, čak i ako je on od grada udaljen 200 kilometara. Mislim da u ovom trenutku mi možemo raditi samo analizu troškova, koliko bi to zaista stajalo. Trenutno je preče pitanje kako poboljšati nivo znanja koji se iznosi iz srednje škole i tu imamo različite ideje. Prije svega, važna stvar je Pravilnik o ocjenjivanju, jer mislimo da sadašnji način ocjenjivanja nije dovoljno dobar. Tu su i pitanje udžbenika, zatim mreže škola, jer imamo pritisak na neke škole i neka zanimanja i potpuno zanemarivanje drugih zanimanja. To je već postalo pitanje tradicionalnog pristupa, ne razmišlja se ni o novim zanimanjima ni o mogućnostima zapošljavanja. Kada su u pitanju pritisci na određene škole, sve su imale obavezu da vidno istaknu evidencije nezaposlenih za pojedina zanimanja u svojim mjestima, čak ni to nije bilo dovoljno upozorenje roditeljima i djeci da se ne opredjeljuju za ta zanimanja, što znači da će Ministarstvo morati onemogućiti takav pritisak i upis u pojedine škole.
Plan upisa za narednu godinu će biti mnogo bliži potrebama tržišta. U šest škola samo pokrenuli pilot projekat `Internet u školama` i naša namjera je da u ovom mandatu uvedemo cjelodnevnu Internet i Intranet mrežu. Pretpostavljam da ćemo ići i sa zahtjevom da će svi nastavnici i učitelji morati biti obučeni za rad na Internetu od početka 2009. godine i da će to biti i zakonski uslov za rad u školama, a nastavnici i učitelji će na taj način kompenzirati nedostatke udžbenika.
NN: Da li prosvjetni radnici imaju odgovarajuće plate?
KASIPOVIĆ: Povećali smo cijenu rada na 94 KM, što je povećanje za oko 15 odsto, pretpostavljam da bi se u septembru pred Narodnom skupštinom RS mogao naći zakon o platama, što bi značilo dodatno povećanje, odnosno novi pristup u zakonu o platama je da sva primanja budu objedinjena u platu, bez posebnih davanja kao što su regresi i slično. Mislim da će i to donijeti novi stimulans nastavnicima i profesorima. Ne mislim da će te plate biti izvanredno velike, ali moramo razumjeti u kojim okolnostima živimo i radimo. Sigurno je da će i to donijeti novi kvalitet školama.
Suština je da okrenemo filozofiju razmišljanja, živjeli smo u društvu u kojem se prijetilo djeci `ako ne budeš učio moraćeš raditi`, to je potpuno apsurdna i paradoksalna situacija, želimo promovirati drugu ideju koja bi se mogla sažeti u jednoj rečenici, a to je: `Uči da bi radio.`
Spisak fakulteta u utorak
NN: Kako budući studenti mogu razlikovati dobre i loše privatne fakultete?
KASIPOVIĆ: U utorak ćemo u medijima, pa i u `Nezavisnim novinama`, objaviti spisak onih fakulteta koji su prošli procedure i ispunili uvjete iz Uredbe za rad i koji mogu da rade. Znate da je prošla godina, pa dijelom i ova, bila u znaku sankcija prema pojedinim privatnim fakultetima. Iz tog stanja u kojem su svi privatni fakulteti bili definirani kao fakulteti koji ne ispunjavaju uvjete i koji su loši, došli smo do Zakona o visokom obrazovanju RS i na osnovu njega donijeli Uredbu o uvjetima. Svi koji su ih ispunili dobiće našu saglasnost za rad i neće se više dešavati da se drži nastava po kafanama i magacinima. Moja je preporuka, kada uspostavimo registar visokoškolskih ustanova, da se studenti ravnaju prema tome, jer ako neko nije u registru, to znači da diploma koju on izdaje nije validna. Stvorićemo konkurentnost javnih i privatnih fakulteta. Nemam nikakve iluzije i vjerujem da ćemo vrlo brzo imati neke javne fakultete bolje od privatnih, ali i neke privatne koji će biti bolji od javnih. Lično, ne dijelim fakultete na javne i privatne, nego na dobre i loše.